Likovna umjetnica i istoričarka umjetnosti Bojana Videkanić održala je predavanje "Nesvrstani modernizam" u "Botaničkoj bašti", galeriji Centra savremene umjetnosti Crne Gore. Predavanje je naslovljeno kao i njena knjiga "Nonaligned Modernism", koju je objavila prije dvije godine, u ediciji McGill-Queen's University Press. Videkanić je predavanje održala u okviru programa projekta Laboratorije kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja. Projekat CSUCG Laboratorije realizuje tim kustoskinja i konzervatorki: Marina Šaranović, Anita Ćulafić, Nada Baković i Natalija Vujošević, koja je i predstavila Videkanić podgoričkoj publici pred predavanje.

Kako nam je objasnila Videkanić, njena knjiga i predavanje bazirani su na istraživanjima umjetnosti socijalističke Jugoslavije u 20. vijeku, a kroz prizmu kulture. Odnosno, istraživanja vezana za Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju, koja je bila jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, i kako su jugoslovenski socijalizam i nesvrstanost pružili osnovu za dinamične oblike umjetnosti modernizma.

– Knjiga se bavi kulturnom diplomatijom, izložbama, razmjenom izložbi, jedno poglavlje posvetila sam Ljubljanskom bijenalu koje je počelo 1955. godine, i uopšte načinom na koji su Jugoslavija i nesvrstani razvijali međunarodne odnose kroz umjetnost. Bavim se i razmjenama studenata i umjetnika koji su kod nas dolazili različitim povodima. Fokus je na ulozi kulture i umjetnosti, i načinima na koji se jugoslovenska moderna umjetnost razvijala tokom socijalizma. A, jedan od osnovnih zaključaka jeste da smo mi sada kao regija, odnosno nekadašnja SFR Jugoslavija, imali izuzetno bogat umjetnički život, ne samo lokalni, već internacionalnog značaja - kazala je za Videkanić za "Dan".

Ona dodaje da smo "mi zapravo prvi put tokom socijalizma imali nekakav agens, internacionalni ugled, a koji su naši kulturni radnici i umjetnici razvili, upravo kroz nesvrstanost".

I ne samo to, nego smo izgradili kulturnu infrastrukturu, galerije, muzeje, rezidencije.

– Konkretno u Podgorici je postojala jedna nevjerovatna institucija - Galerija umjetnosti nesvrstanih zemalja "Josip Broz Tito", a koja je bila jedinstvena u svijetu. Tokom posjete pogledala sam njihov fundus, zbirku i arhivu, i mogu vam reći da nijedna zapadna arhiva nema takav fundus i tako uređen - ističe Videkanić. Ona dodaje da je posljednjih 30 godina ovaj vid kulturne baštine kod nas uglavnom bio zapušten. A, naglašava ona, tu kulturnu baštinu trebamo iznijeti na svjetlost dana i pokazati da imamo što pružiti svjetskoj umjetnosti.

– I to je zaključak knjige da jugoslovenski modernizma, taj nesvrstani modernizam, može da nas prikaže pozitivno svijetu, i da smo imali šta da kažemo o važnim pitanjima - kaže Videkanić, profesorka moderne i savremene umjetnosti, vizuelne kulture i proširenih medija na Univerzitetu Waterloo, na Katedri za vizuelnu umjetnost u Kanadi.

Ž.J.