
Sabrana djela palestinskog, i jednog od najistaknutijih arapskih pjesnika 20. vijeka, Mahmuda Derviša (1941, Al Birva, Palestina - 2008. Hjuston, SAD), koja je sa arapskog preveo Džemal Redžematović, predstavljena su u Podgorici. Promociju je organizovala Ambasada Države Palestine povodom obilježavanja Dana kulture Palestine u saradnji sa Mešihatom Islamske zajednice. Redžematović je preveo 24 zbirke Derviševe poezije, koje su sad kod nas objavljene u četiri toma.
Redžematović je svojim istrajnim i strpljivim prevodilačkim radom dao veliki doprinos približavanju arapske kulture ovim prevodom kompletnog Derviševog opusa, rekao je pjesnik Afan Latić, koji je i moderirao veče. Derviš je za života postao klasik, dodaje, jer je uspio da sadržaj sopstvenog djela odbrani od sputavajućeg kontekstualizma, ispunjavajući ga univerzalnim pitanjima.
– Derviš nije samo pjesnik Palestine, već pjesnik koji je uspio univerzalizovati Palestinu, govoreći o njoj univerzalnim jezikom, snažne i egzsitencijalne zapitanosti koja utire put pamćenju. Derviševa poezija nije poezija u kojoj se uživa, već poezija koja tjera da se ovaj svijet pomoću nje doživljava i preživljava - rekao je Latić.
Čestitajući Redžematoviću, pisac Kemal Musić naveo je da se u Derviševoj poeziji osjeti bliskost Palestinaca i Bošnjaka, naročito po pitanju teme izbjeglištva i sevdaha, u izvornom značenju, kao i značenju sevdalinke. Derviševa poezija, ističe, nije posvećena samo Arapima, već svim ljudima, iako je bio nacionalni pjesnik.
– Derviš je nacionalni pjesnik, ali, za razliku od nacionalnih pjesnika sa naših prostora, on piše poeziju ističući svoj narod, ali ne umanjujući druge narode - rekao je Musić, dodajući da je Derviš postigao univerzalnost i time stekao svjetsku slavu.
Književnik Hadžem Hajdarević, koji je došao iz BiH zbog promocije, poredio je Derviša po temama o kojima piše s poznatim evropskim pjesnicima koji su pisali o drami svog vremena, ističući da "zlo je univerzalno, a dobrota je pojedinačna".
– Ono što mi izvlačimo iz Derviševe poezije je univerzalna dobrota. I to možemo nazvati književno-etičkom, književno-humanističkom misijom riječi, kada ista ta riječ na književno-estetskom planu ima svoju moć, otvorenost, da se mi u svakoj pjesmi osjećamo kao u nekoj finoj lađi, osvajajući neki sretniji prostor, a što vrhunska poezija omogućava - rekao je Hajdarević.
Akademik Zuvdija Hodžić istakao je da je Derviš bio pravi pjesnik svog naroda, oslonjen na narodnu književnost Palestinaca, jednako kao i na njihovu muku i patnje, njihov hod kroz istoriju.
– Sve što je napisao bilo je poezija. I sve to što je kod drugih bila angažovana poezija, kod njega je bilo stepen više - prava umjetnost. Zašto? Zato što je bio istinit pjesnik, iz srca - rekao je Hodžić, dodajući da je uspijevao da svakodnevicu obrati u čistu poeziju, a to mogu samo veliki pjesnici.
Na krau, prisutnima se obratio i prevodilac Redžematović zahvaljujući svima koji su pomogli da ove knjige budu objavljene. Publici je približio istorijat i teme Derviševog stvaralaštva, kao i proces i podsticaj za prevodilački rad.
Ž.J.
Komentari (0)
Ostavite svoj komentar