
Veče posvećeno djelu i životu vladara Crne Gore, pjesnika, vladike Petra II Petrovića Njegoša naslovljeno "Tajnočuvac Svesvjetija" održano je u Plavoj sali Srpske kuće. Organizatori su bili podgorička podružnica Udruženja "Ćirilica - Dobrica Erić" i Uskočko guslarsko-pjesničko društvo "Petar Kršikapa", a u okviru književne tribine "Svetosavnici".
Uvodnik u veče dao je književni kritičar i književnik mr Slobodan Čurović, a potom je govorio dr Savo Marković, o Njegošu kao državniku, a koji je u javnosti slabije naglašen za razliku od njegovog književnog ili filozofskog djela.
Marković ističe da su vladari prije Njegoša kroz pisanje prvih zakona i uspostavljanje nekih državnih organa, Crnu Goru uobličavali u državu. Njegoš nasljeđuje Sv. Petra na tronu učvršćujući dalje državnu vlast, a njegov državotvorni poduhvat sve do kralja Nikole, do reforme iz 1879. godine, ostao je skoro netaknut, kaže Marković. Njegoš je na glavarskom skupu - Skupštini 2. 10. 1832, osnovao organ vlasti - Upraviteljstvujušči senat crnogorsko-brdski, a u njemu su se nalazile sve tri grane vlasti - upravna, zakonodavna i sudska. Predsjednik Senata bio je Ivan Ivanović Vukotić, a potpredsjednik Matej Vučićević.
– Oni su došli iz Rusije i taj prvi organ vlasti formiran je pod uticajem Rusije. Njegoš nije blagonaklono gledao na to, prihvatio ga je više što je morao, nego što je htio, jer su Rusi preko tog organa vlasti htjeli da umanje uticaj vladike crnogorskog. Jer, Crna Gora je bila čista teokratija. Ipak, Senat je formiran, a nešto kasnije i gvardija - kazao je Marković, dodajući da se kasnije osnivaju i perjanici, i kapetanije - organi lokalne samoupravne vlasti.
– Za Njegoševe vladavine nije donijet nijedan pravni akt opšteg karaktera, uz obrazloženje: "Ja Crnogorcima sudim po mom nepisanom zakonu", što će reći da im sudi po običajnom pravu. Ali, nije to plod Njegoševog stremljenja da bude autokrata, iako je imao i tih crta, nego je više bio rezultat toga da je u Crnoj Gori vladao vrlo kruti plemenski poredak, u kome su se znali rezoni i pravila, a uz to, postojao je i Petrov zakonik koji je regulisao sporna pitanja iz običaja. I, možda i nije bilo potrebe za donošenjem zakona, jer je društveni život bio rudimentaran, tako da veliki pjesnik možda i nije mnogo pogriješio što nije donosio zakone, iako mu istorijska i pravna nauka u tom pogledu zamjeraju - rekao je Marković.
Ž.J.