<p>Promocija knjige ”Ogled o temelju etike”</p>

Promocija knjige ”Ogled o temelju etike” / Mila Milosavljević

Predstavljen "Ogled o temelju etike" Pavla Uljarevića

U prepunoj sali Kolarčeve Zadužbine u Beogradu, u četvrtak, 17. oktobra, predstavljena je knjiga Pavla Uljarevića "Ogled o temelju etike", u izdanju "Kosmos" izdavaštva. Razgovor sa autorom vodila je Nina Mudrinić, koja je već u uvodu iskazala divljenje djelu i autoru, koji je, kako je rekla, sa samo dvadeset šest godina potpisao jednu ovakvu knjigu.

- Pavlova knjiga je filozofski esej koji istražuje veoma duboke i često zanemarene aspekte ljudskog iskustva i duhovnosti i to kroz prizmu etike i umjetnosti, zanimljivo sa pasažima koji su meni bili potpuno novi. Razmišlala sam da li se, možda, pri tumačenju ove knjige s obzirom da njena tematika nije jednostavna i ni u kom slučaju nije razumljiva, može poći od estetike, kao nauke o onom lijepom, uzvišenom, a što već pripada aksiologiji, kao opštoj nauci o vrijednostima (istina, dobro, sveto) i da je aksiologija kao temelj - alfa i omega, kruna estetike. S druge strane, aksiološka analitika je analiza spektra različitih vrijednosti i Pavle u knjizi pominje mnoge od njih. I na kraju, imamo u vidu i negativne vrijednosti - ružno, nisko, lažno, zlo, a o čemu je on govorio u jednoj emisiji koju sam uspjela da pronađem i uz pomoć koje sam uspjela da na jednostavan način protumačim ovu knjigu i ostalo što pripada pojmu aksiološke analize - rekla je, pored ostalog, Nina Mudrinić, tumačeći knjigu Pavla Uljarevića.

Autor je priču o svom djelu započeo otkrivanjem same njene okosnice, zapravo glavnog problema same etike.

- Okosnica knjige je glavni problem etike, odnosno, šta je dobro, a šta je zlo. Ova dva pojma se koriste u jeziku i mi želimo da ispitamo šta znače i na koje stvari se odnose. To je staro pitanje o etici i potiče od samih početaka filozofije, od antičke Grčke i kroz istoriju su filozofi nudili razne odgovore, a krajem devetnaestog vijeka je sa osobitom preciznošću razrađen jedan odgovor na to pitanje koji se zove utilitarizam. Tako je dobio ime u Engleskoj. Razradili su ga Džeremi Bentam, Džon Stjuart Mil, Henri Sidžvik i kasnije, Džordž Evard Mur, i to su ključna imena za razvoj utilitarizma. I ova etika znači utilitarističku šemu. Utilitaristički pristup problemu dobra i zla je osnovna kontekstualizacija knjige. Dakle, pristupamo problemu dobra i zla sa utilitarističke pozicije, ali, sa ciljem da izbjegnemo neke od glavnih zamki u koje su utilitaristi upadali i neke od glavnih prigovora koji su im se upućivali - kazao je, pored ostalog, Pavle Uljarević govoreći o svojoj knjizi.

Snažna potpora religijskoj filozofiji

Knjiga provocira razmišljanje o prirodi ljepote, umjetnosti i duhovnog života, sugerišući da prava umjetnost nije samo stvar percepcije, već i duboko etički i duhovno iskustvo. Uljarevićeva djela na ovaj način postavljaju temelje za razumijevanje umjetnosti kao integralnog dijela ljudske težnje za moralnošću i transcendentnošću.

Pokazujući da vrijednosti estetskih iskustava stoje u osnovi moralnih vrijednosti, te zasnivajući etiku na estetici, autor ispituje etičke (pa čak i metafizičke!) posledice pojedinačnih rezultata estetičke analize. Knjiga pokazuje kako stroga filozofija, polazeći od čisto empirijskih načela, dolazi do teocentričnog sistema vrijednosti. Stoga je opravdano reći da ona pruža snažnu potporu religijskoj filozofiji, a ozbiljan izazov svakom sekularizmu.

Kako je istaknuto u recenziji ovog djela, u njemu Uljarević razmatra kako tradicionalne, čulne umjetnosti poput muzike, slikarstva i književnosti, iako monumentalne i važne, ne obuhvataju cjelokupno polje ljudskog estetskog i etičkog iskustva, argumentujući da prava ljepota, zapravo počinje tamo gdje se završavaju ove umjetnosti, uvodeći čitaoca u koncept "afektivne sfere" - domen izazvan i oblikovan dubokim, nadahnutim osjećanjima. Uljarević ide korak dalje tvrdnjom da postoji "skrivena, osma umjetnost" koja nije vidljiva čulima, niti razumljiva razumom, već je prisutna i stvarna samo unutar duše onoga ko je stvara. Ova umjetnost je nevidljiva za spoljni svijet i proizilazi iz najdubljih duhovnih podviga pojedinca, gdje su "mermer" ljudska duša, "dleto" podvig i molitva, a rezultat su božanstvena osjećanja i duhovna sozercanja.

Autor tvrdi da pravi umjetnici, u ovom kontekstu, nisu samo oni koji stvaraju tradicionalna umjetnička djela, već i mistici i svetitelji čiji se umjetnički poduhvati odvijaju unutar njihovih duša.

U svojoj argumentaciji, Uljarević osvjetljava kako podvižnici, kroz svoje discipline, molitve i duhovne borbe, postižu estetsko ispunjenje koje prevazilazi granice običnog umjetničkog izraza, stvarajući djela veličanstvene ljepote nepristupačne većini ljudi. Ogled o temelju etike nudi jedinstven uvid u spoj etike i estetike, nudeći perspektivu koja pomjera granice umjetnosti i moralnosti.

M.MILOSAVLjEVIĆ