Da biste potrošili 100 g ajvara potrebno je da dižete tegove 25 minuta

Skoro da nema dvorišta iz kojeg se ovih dana ne širi omiljeni miris zimnice. Ukoliko ste među hedonistima koji ne mogu da odole crvenim paprikama u svim oblicima, donosimo vam interesantne činjenice o nutritivnim vrijednostima ajvara, nudimo odgovor na pitanje da li goji i koliko je ova zimnica zdrava.

U 100 grama ajvara, kako kažu stručnjaci, nalazi se 99 kCal, 1,5 g proteina, 13 g ugljenih hidrata i 5,3 g masti. Ajvar spada u hranljive, ali kaloričnije namaze, pa ga treba konzumirati umjereno.

Ukoliko imate 70 kilograma, da biste potrošili 100 grama ajvara koji ste pojeli, potrebno je da trčite ili vozite bicikl 10-ak minuta, da plivate 14 minuta ili da odradite trening sa dizanjem tegova u trajanju od 25 minuta, piše Zadovoljna.rs.

Ista ova količina ajvara predstavlja 5 odsto preporučenog dnevnog unosa kalorija, 2 odsto dnevnog unosa proteina, 5 odsto ugljenih hidrata i 8 odsto masti. Upravo iz masti i ugljenih hidrata ajvar dobija najveći dio svoje kalorijske vrijednosti.

Poređenja radi, 100 grama gaude ili edama ima oko 350 kCal, pečeni krompir od 100 grama vredi 122 kalorije, a 100 grama svježe paprike, paradajza ili spanaća nosi oko 20 kalorija.

Brzi recept za ajvar

Da li ajvar goji?

Ajvar ne goji ukoliko se jede u umjerenim količinama, poručuju nutricionisti, bilo da je u pitanju ajvar od barenih paprika ili od pečenih. Crvena paprika, koja se koristi za pripremu ajvara, sadrži kapsaicin, supstancu koja ubrzava sagorijevanje masti i pomaže u mršavljenju. Međutim, ajvar je pun i ulja, koje povećava njegovu masnoću i kalorijsku vrijednost. Upravo zbog te kaloričnosti, bogatog ukusa i arome, ajvar može brzo da zadovolji apetit i da smanji želju za prejedanjem, što ga čini odličnom namirnicom u borbi za održavanje kilaže.

Zanimljivo je da crvena paprika ima manje ugljenih hidrata, ali i manje vlakana od zelene paprike.

Ipak, uzimajući sve faktore u obzir, prije svega njegovu veću kaloričnost, nikako se ne preporučuje da ajvar jedete svakodnevno u većim količinama. Tretirajte ga kao dobar dodatak jelu ili kao salatu, pa ga uzmite povremeno, u količini od, recimo, 50 grama.

Da li je ajvar zdrav?

Za ajvar možemo reći da spada u visokonutritivne namaze i da ima brojne blagodeti po naše zdravlje, ukoliko se, kao što smo već rekli, konzumira umereno i ako je u pitanju domaći ajvar koji se priprema bez aditiva i konzervanasa. Ajvar je 100 posto veganski proizvod koji ne sadrži gluten, što ga čini odličnim izborom za osobe sa intolerancijom ili alergijama na ovaj protein.

Porijeklo riječi ajvar od turske kavijar

Porijeklo riječi ajvar vodi od turskog haviar, što znači kavijar. Ovo jelo na našim prostorima je ušlo u masovnu ishranu posle Drugog svjetskog rata, a nazivi „domaći leskovački ajvar“ i „makedonski ajvar“ zaštićeni su kao brendovi od strane Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu, piše Zadovoljna.rs.

Bogat antioksidansima

Spori proces kuvanja na niskoj temperaturi uspješno čuva brojne hranljive sastojke iz crvene paprike koja je odličan izvor mikronutrijenata kao što su vitamin C, vitamin A, vitamin B6 i gvožđe.

Vitamin C je poznati antioksidans koji jača imunitet, pomaže u obnovi ćelija i doprinosi proizvodnji kolagena, što je važno za zdravlje kostiju, kože i kose.

Pored toga, crvena paprika u ajvaru sadrži antioksidanse kao što su likopen, beta-karoten, lutein i zeaksantin, koji štite ćelije od oksidativnog stresa.

Ajvar na jednostavniji način: Bogatiji i puniji ukus

Jedno istraživanje je pokazalo da različite vrste paprika imaju bioaktivna i antioksidativna svojstva.

Patlidžan, koji se takođe koristi u ajvaru, bogat je vitaminom B12 i folnom kiselinom.

Suncokretovo ulje u ajvaru sadrži vitamin E, dok maslinovo ulje, koje možeš koristiti kao zamjenu, ima još bolji nutritivni profil. Dobra vijest je i da ulja koja se koriste prilikom pripreme ajvara predstavljaju polinezasićene masti, koje imaju pozitivan uticaj na rad srca i krvnih sudova.

Bogat vlaknima

S obzirom na to da se priprema od povrća, ajvar predstavlja dobru dnevnu dozu unosa vlakana, koja su značajna za zdravlje crijeva, kao i čitavog oganizma. Poznato je da vlakna utiču na regulaciju nivoa šećera i holesterola u krvi.