Povremeni post odnosno način prehrane u kojem se jede unutar ograničenog vremenskog perioda tokom dana, često se promovira kao jednostavan put do boljeg metabolizma i zdravlja. Međutim, novo istraživanje objavljeno u magazinu Science Translational Medicine pokazuje da ovaj pristup sam po sebi ne donosi očekivane koristi ako se pritom ne smanji ukupan unos kalorija.

Naučnici su proučavali učesnike koji su jeli samo unutar osmosatnog perioda, ali su ukupno unosili jednaku količinu kalorija kao i ranije. Rezultati su pokazali da kod njih nije došlo do poboljšanja ključnih metaboličkih pokazatelja, poput osjetljivosti na inulin, nivoa šećera u krvi ili masnoća u krvi.

Drugim riječima, samo skraćivanje vremena u kojem se jede, bez promjene količine hrane, nije imalo pozitivan učinak na metaboličko zdravlje.

Ipak, istraživanje je otkrilo da je promjena vremena obroka utjecala na unutrašnji biološki sat učesnika. Njihov cirkadijalni ritam, koji regulira ciklus spavanja i budnosti, pokazao je promjene, što znači da raspored obroka može imati utjecaj na dnevne tjelesne ritmove, čak i ako ne donosi direktne metaboličke koristi.

Zaključak istraživača je da se većina zdravstvenih prednosti koje se često pripisuju povremenom postu zapravo vjerovatno temelji na smanjenom unosu kalorija, a ne samo na ograničavanju vremena jela.

Ako se ovaj način prehrane prakticira bez kontrole količine hrane, koristi za metabolizam mogu biti vrlo ograničene ili potpuno izostati.