Često slušamo o važnosti kardiovaskularnog zdravlja, ali mnogi od nas nesvesno učestvuju u ponašanjima koja mogu oštetiti ovaj ključni organ.

Kardiolog Kristofer Brojd govorio je o pet svakodnevnih aktivnosti na koje treba obratiti pažnju.

Nedovoljna fizička aktivnost

Sedeći način života može dovesti do gojenja, visokog holesterola i povišenog krvnog pritiska, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Kardiolog Brojd ističe da je redovna fizička aktivnost ključna za zdravlje srca. Ipak, ne morate se opterećivati svakodnevnim odlascima u teretanu – dovoljno je da počnete sa malim promjenama.

"Počnite sa jednostavnim aktivnostima poput hodanja, istezanja ili vožnje sobnog bicikla. Čak i kratki periodi aktivnosti, poput desetominutnih šetnji, mogu se s vremenom nakupiti i postepeno poboljšati vašu izdržljivost", navodi.

Hronični stres

Hronični stres, kao što je onaj izazvan napornim poslom ili porodičnim problemima, može doprinijeti srčanim problemima.

"Dugotrajan stres može negativno uticati na srce tako što podiže krvni pritisak i povećava rizik od srčanog ili moždanog udara. Takođe podstiče nezdrave mehanizme za suočavanje, kao što su prejedanje ili pušenje", ističe kardiolog.

Stres na poslu može povećati krvni pritisak, izazvati loše navike u ishrani i poremetiti san – što sve vremenom može oštetiti srce. Zbog toga je važno razviti efikasne načine za suočavanje sa stresom.

"Redovna fizička aktivnost poput hodanja, joge ili vježbanja može pomoći u oslobađanju od napetosti i poboljšanju raspoloženja kroz povećanje nivoa endorfina. Neki ljudi smatraju da tehnike poput meditacije, dubokog disanja ili progresivnog opuštanja mišića mogu smiriti um i smanjiti stres", rekao je.

Manjak sna ili loš kvalitet spavanja može povisiti krvni pritisak, doprinijeti gojaznosti i poremetiti prirodne procese regeneracije u organizmu. Poremećaji sna, poput apneje, takođe mogu ozbiljno uticati na zdravlje srca.

Kako biste podstakli prirodan i miran san, kardiolog predlaže uspostavljanje redovne rutine spavanja.

"Idite na spavanje i budite se u isto vrijeme svakog dana, čak i vikendom. To pomaže regulaciji unutrašnjeg sata tela i podstiče dosledniji obrazac spavanja. Prije spavanja se bavite smirujućim aktivnostima poput čitanja i izbjegavajte uzbudljive sadržaje, poput gledanja napetih TV emisija", savjetuje.

Takođe je pametno ograničiti unos kofeina, nikotina i alkohola u večernjim satima.

Nedovoljna izloženost sunčevoj svjetlosti

Doktor Brojd ističe da manjak sunčeve svjetlosti može dovesti do nedostatka vitamina D, što je povezano sa povišenim krvnim pritiskom, upalama i povećanim rizikom od srčanih bolesti. Preporučuje se bezbedno izlaganje suncu ili suplementacija, radi podrške zdravlju srca.

"Trudite se da svakog dana provedete bar 15 do 30 minuta napolju, naročito ujutru kada sunce nije jako. Prošetajte, sjedite u parku ili uživajte u aktivnostima na otvorenom, kao što su baštovanstvo ili šetnja sa psom", rekao je.

Društvena izolovanost i osećaj usamljenosti mogu povećati rizik od srčanih bolesti.

"Istraživanja su pokazala da usamljenost može izazvati stres, povisiti krvni pritisak i negativno uticati na imuni sistem – što sve zajedno šteti srcu. Ako se osjećate usamljeno, važno je da se obratite prijateljima ili članovima porodice", kaže ljekar.

Poboljšanje društvenih veza zahteva trud i vrijeme, ali svjesnim naporima da se povežete s drugima i izgradite odnose, možete ojačati mrežu podrške, poboljšati opšte blagostanje – i na kraju, zdravlje svog srca.