Nutricionisti i ljekari otkrili su i u kojim slučajevima je pretjerana konzumacija proteina štetna. Naime, proteini su korisni jer izgrađuju mišićno tkivo, enzime i hormone te igraju bitnu ulogu u funkciji imunog sistema, a mogu dati i dodatnu energiju.

Preporučeni dnevni unos proteina za odrasle je 0,84 grama po kilogramu tjelesne težine za muškarce i 0,75 grama po kilogramu tjelesne težine za žene. Iako mnogi već unose dovoljno proteina, pojedine osobe svjesno dodaju još više proteina u ishranu, što je štetno.

Za osobe koje žele povećati mišićnu masu kroz trening otpora, unos do 1,6 grama po kilogramu tjelesne mase dnevno može pomoći u povećanju snage i veličine mišića.

Nutricionistica Margaret Murray za Science Alert pojašnjava da se višak proteina ne izlučuje jednostavno urinom, već ostaje u tijelu i ima razna djelovanja. Uz to, postoje zdravstvena stanja kod kojih se treba izbjegavati visok unos proteina.

Osobe s hroničnom bolesti bubrega trebaju pratiti unos proteina uz nadzor dijetetičara, kako bi se izbjegla dalja oštećenja bubrega. Uz to, postoji i stanje poznato kao trovanje proteinima koje nastaje kada osoba jede previše proteina, a premalo masti, ugljikohidrata i drugih nutrijenata.

Proteini u ishrani mogu se dobiti iz biljnih izvora poput graha, leće, žitarica, ali i životinjskih poput jaja, mliječnih proizvoda, mesa I ribe. Visok unos životinjskih proteina povezan je s povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2. S druge strane, unos viška biljnih proteina povezan je s manjim rizikom od smrti zbog raka, smanjenim rizikom od dijabetesa tipa 2 i poboljšanim nivoima holesterola u krvi.

Murray ističe da je bitno imati ravnotežu između životinjskih i biljnih izvora, više nego samo pokušavati dodavati još proteina u ishranu. Proteini, masti i ugljikohidrati skupa održavaju zdravlje tijela. U svemu tome kako bi se očuvalo zdravlje bitni su svi makronutrijenti, skupa sa vitaminima i mineralima u pravim omjerima.