Jedna od čestih grešaka je konzumiranje praznih ugljenih hidrata. Hrana koja sadrži puno šećera i rafinisanih žitarica, a malo proteina i vlakana, može izazvati nagle skokove i padove šećera u krvi, što pojačava osjećaj gladi i prejedanje. Bolje je kombinovati ugljene hidrate s proteinima ili zdravim mastima, na primjer jabuku s maslacem od kikirikija ili tost s avokadom.

Kasnonoćno grickanje takođe može otežati mršavljenje. Konzumiranje hrane neposredno prije spavanja usporava metabolizam, pa tijelo te kalorije manje efikasno troši. Osim toga, kasni obroci često narušavaju kvalitet sna, a loš san može dovesti do povećanja masnoće u tijelu, posebno oko stomaka.

Prevelik unos vlakana može biti problematičan, posebno ako tijelo na njih nije naviklo. Iako vlakna pomažu probavi i osjećaju sitosti, previše vlakana može izazvati nadutost i nelagodu. Bolje je postepeno povećavati unos i birati prirodne izvore poput povrća, voća, cjelovitih žitarica i mahunarki.

Prebrzo jedenje je još jedna česta navika koja otežava gubitak kilograma. Kada se hrana jede u žurbi i bez dovoljno žvakanja, probava je otežana, a gutanje zraka može uzrokovati nadutost. Također se smanjuje apsorpcija hranjivih tvari, što može pojačati želju za dodatnim obrocima.

Preskakanje proteina takođe usporava mršavljenje. Proteini pomažu u održavanju sitosti, pa njihov izostanak može dovesti do jače gladi i prejedanja kasnije. Uvrštavanje jaja, jogurta ili drugih proteinskih namirnica u doručak može spriječiti prejedanje tokom dana.

Na kraju, doručak bogat šećerom može izazvati nagli skok šećera u krvi, a zatim pad energije, što povećava želju za dodatnim unosom šećera. Bolje je birati doručak koji kombinuje proteine, zdrave masti i vlakna, poput zobenih pahuljica s orašastim plodovima ili jaja uz integralni hljeb i avokado.