Poskupila proizvodnja krompira / - Arhiva Dana

Poljoprivrednici ukazuju da su poskupili repromaterijal ali i radna snaga: Nadnice radnicima bile 25, a sada od 40 do 50 eura

Osnovna đubriva bila su 10 eura po dzaku, a danas 21 euro, zaštita protiv korova koštala je 12, a sada 20 eura, dzak prihrane koštao je 10 eura sada je 32 do 33 eura, kalijum je bio euro kilogram, a danas je 1,80 eura. Pesticidi su bili od 16 do 18 eura, a danas koštaju 28 eura, kaže Željko Milić

Sadnja površine od jednog rala krompira sa repromaterijalom prošle godine koštala je 1.000 eura, dok je ove godine 600 eura više. Razlog tome je jer je repromaterijal poskupio, te poljoprivrednici smatraju da se više ne isplati baviti poljoprivredom ukoliko neko nema zagarantovan otkup. Kako je kazao Željko Milić, proizvođač iz Podhuma, dalja proizvodnja je pod znakom pitanja jer nije lako pratiti poskupljenja. On ističe da je kompletan repromaterijal poskupio i da je računica jednostavna.

”Nadnice radnicima bile 25, a sada od 40 do 50 eura

– Za jedno ralo treba vam rolna od 3.000 metara sistema za navodnjavanje "kap po kap" i to je prošle godine koštalo oko 100 eura, a danas od 150 do 160 eura. Kilogram sjemenskog krompira je ostao isti i iznosi 1,10 eura. Osnovna đubriva koja su potrebna bila su 10 eura, a danas 21 euro. U pitanju je dzak od 25 kilograma, a za ralo stavljam deset dzakova. Zaštita protiv korova koštala je 12, a sada 20 eura. U pitanju je litarska flaša koja ide na jedno ralo. Prihrana urea, dzak od 25 kilograma prošle godine koštao je 10 eura sada je 32 do 33 eura. Od njega po ralu idu četiri dzaka. Mora se staviti i kalijum najmanje deset kilograma po ralu. On je bio euro kilogram, a danas je 1,80 eura. Pesticidi su bili od 16 do 18 eura, a danas su izašli na 28 eura. Računam da na ralo ide najmanje dva kilograma. Gorivo je bilo 1,10, a sada je 1,50 eura – kaže Milić.

Kako kaže Milić i u navodnjavanje se uključuje potrošnja goriva.

– Ispod 200 litara po ralu nema šanse da može da odradi, to je već 300 eura goriva. Ako je navodnjavanje preko dizel pumpi, kao što mi pored jezera nemako struje pa moramo sa dizel motorima da navodnjavamo onda je to 300 eura. Povećane su i dnevnice za nadničare sa 25 eura na 40 do 50 eura. Radno vrijeme je osam sati. Mora im se platiti i prevoz i doručak. U sezoni imaćemo problem manjka fizičkih randika jer je mnogo njih napustilo Crnu Goru i Albaniju. Tada nijedan neće raditi ispod 50 eura dnevno. To je tek veliko opterećenje. Da bi skupili ralo krompira mimunum moram da dam od 300 do 400 eura samo za radnike, za razliku od prošle godine kada sam plaćao 200 eura – ističe Milić.

On kaže da je i održavanje mehanizacije poskupilo do 40 procenata.

– Prošle godine sam lanac za stabilizator plaćao 20 eura, a ove godine 42 eura. Pitam zašto, kažu mi gvožđe poskupilo. Cijena sjemena krompira nije poskupila jer se poručio tokom ljeta iz Holandije. Ne znači da će to tako biti i naredne godine. Sve je ovako za bilo koju kulturu, ne samo za krompir– kaže Milić.

Otvaranje čipsare u Vranju za Milića je velika prednost za proizvođače jer imaju određenu otkupnu cijenu iako ona nije usklađena sa skokom cijene repromaterijala.

– Imaju zagarantovanu otkupnu cijenu i znaju da će im proizvod biti prodat. Manji rizik nosi sa sobom i može da proširi proizvodnju jer zna da će mu biti otkupljeno. Realna cijena na veliko bi bila od 30 do 35 centi za krompir, a sve ispod je gubitak. Na malo bi trebalo da se prodaje 50 centi – kaže Milić.

On ističe da je Ministasrtvo poljorpivrede prošle godine davalo subvencije od 30 eura po ralu. I kako kaže to nije ni za dnevnicu radniku.

– Ljudi koji rade veće površine i imaju nešto. Nikada u proizvodnju ne bih ušao ako im je to neka subvencija. Ako čovjek radi dva rala zemlje i daju mu 60 eura ne znam što će mu. Ne može ni da ogrebulja za te pare – kaže Milić.

David Camaj iz Vuksanlekića kaže da je sve poskupilo i da je ovo veliki udar na poljoprivrednike.

– Džak uree je prošle godine bio 10 eura, a danas je od 32 do 36 eura. Gdje nam je ostali materijal, sistem za navodnjavanje... gdje smo mi. Na ovakve cijene ne isplati se baviti poljoprivredom. Ako ministarstvo nešto ne preduzme mrka kapa za poljoprivredu.Još nisam sadio krompir jer čekamo da stigne sjeme. Planiram da zasadim 30 rala koje ću prodati čipsari. Čipsara mnogo znači ne samo za Tuzi već i za cijelu Crnu Goru. Opština Tuzi je oslonac i podrška proizvođačima Malesije. Ovo je jedina fabrika koja se otvara u poslednjih 40 godina – kaže Camaj.