Dobićete jutarnje buđenje
Jedna standardna šolja crne kafe od 350 mililitara sadrži između 113 i 247 miligrama kofeina, tvari koja se nalazi i u čaju i čokoladi, a ima stimulirajući učinak na mozak i nervni sistem.
Kofein može povećati budnost, smanjiti umor i poboljšati koncentraciju, zbog čega se mnogi ljudi oslanjaju na njega za početak dana.
Mogli biste dobiti poticaj za vježbanje
Zahvaljujući svojim stimulativnim svojstvima, kafa može vašem tijelu dati nalet energije potreban za izdržavanje treninga. Jedna studija iz 2021. godine otkrila je da ispijanje kafe ili nekog drugog napitka koji sadrži kofein prije treninga može poboljšati aerobne i anaerobne vježbe povećanjem mišićne izdržljivosti.
Druga studija, iz 2023. godine, koja je obuhvatila 100 zdravih odraslih osoba, otkrila je da su oni koji su pili kafu imali veći dnevni broj koraka u poređenju s onima koji ne piju kafu, otprilike 10.646 koraka naspram 9.665. Drugi faktori mogli su doprinijeti ovom blagom povećanju, ali energija koju pruža kafa mogla bi vas motivisati da se nastavite kretati.
Podržaćete zdravlje srca
Brojne studije tokom godina otkrile su da je blaga do umjerena konzumacija kafe povezana sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti, uključujući zatajenje srca, koronarnu bolest srca, moždani udar i aritmije (nepravilan rad srca).
Svakodnevno ispijanje kafe takođe je povezano sa smanjenim rizikom od hipertenzije (visokog krvnog pritiska) i srčanog udara. To je vjerovatno zbog antioksidansa u zrnima kafe, koji mogu pomoći u borbi protiv upale.
Možete poboljšati svoj životni vijek i metabolizam
Jutarnja šolja kafe može vam pomoći da živite duže. Jedna studija iz 2025. godine otkrila je da je ispijanje kafe ujutro snažnije povezano s nižim rizikom od smrtnosti od svih uzroka nego ispijanje kafe kasnije tokom dana, čak i u usporedbi s osobama koje ne piju kafu.
To bi dijelom moglo biti zato što kofein može poremetiti cirkadijalni ritam i san, što potencijalno dovodi do lošijeg zdravlja i kraćeg životnog vijeka. Kafa takođe može umjereno povećati brzinu metabolizma, odnosno količinu energije koju vaše tijelo koristi za obavljanje osnovnih funkcija.
Smanjićete rizik od dijabetesa
Pijenje više kafa dnevno, tačnije jedne do četiri šolje, povezano je sa smanjenim rizikom od dijabetesa, pokazalo je jedno istraživanje iz 2024. godine.
Postoji nekoliko potencijalnih razloga za to. Za početak, zrna kafe sadrže fitokemikalije, biljne spojeve koji pomažu u sprječavanju oksidativnog stresa, što može dovesti do razvoja stanja povezanih s dijabetesom tipa 2 poput pretilosti i metaboličkog sindroma.
Međutim, način na koji pijete kafu čini razliku. Kafe zaslađene aromatizovanim sirupima i slatkim vrhnjem mogu osigurati više od dvodnevne količine dodanog šećera po porciji, što je siguran način za porast nivoa glukoze u krvi, povećanje rizika od dijabetesa i poticanje debljanja ako se redovno konzumira.
Možete ublažiti zatvor
Ako se osjećate začepljeno, vaša jutarnja kafa mogla bi pomoći. Kiseline u kafi potiču proizvodnju gastrina u crijevima, hormona koji potiče mišiće u debelom crijevu na kontrakciju i pokretanje stolice.
Kofein i klorogena kiselina u kafi takođe zajedno djeluju na poticanje kontrakcija crijeva. Stoga, sljedeći put kada trebate u toalet, razmislite o tome da popijete taj espresso i malo vode kako biste "pokrenuli stvari".
Mogli biste poremetiti san
Pijenje kafe preblizu vremena za spavanje može vam uništiti raspored spavanja. Kofein blokira adenozin, hemikaliju u vašem mozgu koja se nakuplja tokom dana i uzrokuje umor. To može smanjiti ukupno vrijeme spavanja i smanjiti vrijeme provedeno u dubokom snu.
Istraživanja su pokazala da ljudi koji izbjegavaju kofein spavaju u prosjeku 36 minuta duže svake noći u usporedbi s onima koji konzumiraju kofein. Pola sata možda ne izgleda puno, ali s vremenom, hronični nedostatak sna može povećati rizik od srčanih bolesti, pretilosti ili dijabetesa.
Možda ćete osjećati tjeskobu
Kafa može uzrokovati anksioznost, nervozu ili ubrzan rad srca. Istraživanja čak sugerišu moguću vezu između ispijanja više od jedne šolje kafe dnevno i preuranjenih ventrikularnih kontrakcija (ubrzanih otkucaja donjih srčanih komora) kod nekih ljudi.
Međutim, ovaj učinak je suptilan i vjerovatno neće uzrokovati štetu. Obratite pažnju na to kako vaše tijelo reaguje na kafu. Možda ćete morati prilagoditi količinu koju pijete ili je potpuno izbjegavati ako ste osjetljivi na kofein ili skloni fizičkim simptomima anksioznosti, poput drhtanja i ubrzanog rada srca.
Dodatne probavne smetnje
Kafa može previše poticati rad crijeva uzrokujući proliv, plinove i bolove u želucu. To se posebno odnosi na probavne smetnje poput sindroma iritabilnog crijeva (IBS).
Stimulirajući učinak kofeina može uzrokovati prebrzo kretanje otpadnih tvari kroz probavni trakt, fenomen koji se naziva gastrokolični refleks, što rezultira rijetkom vodenastom stolicom.
Kiselost takođe može pogoršati simptome refluksa kiseline - peckanje, bol i upalu u gornjem dijelu želuca i grla. Međutim, kombinovanje kafe s uravnoteženim doručkom pomoći će ublažiti njena stimulativna svojstva i smanjiti refluks.
Možete oštetiti zubnu gleđ
Svakodnevno ispijanje kafe može obojiti vaše zube i uzrokovati loš zadah, ali takođe može istrošiti gleđ, tvrdi vanjski sloj zuba. To može uzrokovati osjetljivost zuba i bol prilikom konzumiranja vruće ili hladne hrane i pića. No, taj se učinak često može izbjeći ako operete zube ili isperete vodom odmah nakon ispijanja napitka.
