U savremenim javnim finansijama fiskalni savjeti predstavljaju nezavisna tijela čija je osnovna uloga da prate, analiziraju i ocjenjuju fiskalnu politiku jedne države. Njihov značaj posebno dolazi do izražaja u zemljama koje se suočavaju s izazovima fiskalne održivosti, prekomjernim trošenjem i slabom kontrolom javne potrošnje – izazovima koji su, nažalost, prisutni i u Crnoj Gori. Upravo zato, pitanje osnivanja fiskalnog savjeta nije samo tehničko, već suštinsko pitanje javne odgovornosti i dobrog upravljanja.
Šta je fiskalni savjet?
Često me prijatelji pitaju šta je ustvari Fiskalni savjet? Ukratko, to je nezavisno tijelo koje ima zadatak da nadgleda sprovođenje fiskalne politike, daje stručno mišljenje o budžetskim dokumentima, procjenjuje da li se poštuju fiskalna pravila i pruža preporuke u cilju održivosti javnih finansija. On ne donosi odluke umjesto vlade, ali daje argumentovane analize koje mogu (i treba da) utiču na kvalitet donošenja odluka.
Fiskalni savjet Crne Gore je, dakle, nezavisno savjetodavno tijelo, osnovano sa ciljem da obezbijedi nepristrasnu i stručnu ocjenu fiskalne politike, poboljša transparentnost javnih finansija i unaprijedi fiskalnu odgovornost. Fiskalni savjet ima širok djelokrug nadležnosti, uključujući: davanje mišljenja o uticaju predloga zakona i drugih propisa na stabilnost javnih finansija i poštovanje kriterijuma fiskalne odgovornosti; ocjenjivanje predloga budžeta, uravnoteženja budžeta, fiskalne strategije i smjernica fiskalne politike; procjenu makroekonomskih i fiskalnih rizika, uključujući zaduživanje, javno-privatna partnerstva, koncesije, i poslovanje javnih preduzeća i lokalnih samouprava; mišljenje o godišnjem zakonu o završnom računu budžeta i o stepenu primjene fiskalne odgovornosti i savjetovanje u vezi sa mjerama sanacije javnih finansija kada se prekorače zakonski definisani limiti javnog duga.
Fiskalni savjet čine tri člana koje imenuje Skupština CG.
Poseban značaj ima uloga Fiskalnog savjeta u javnom nadzoru, jer sva mišljenja i analize koje priprema moraju biti javno objavljene na internet stranici Savjeta, čime se jača povjerenje građana i institucija u proces donošenja fiskalnih odluka.
Za svoj rad, savjet ima Sekretarijat sa stručnim i administrativnim službama, a sredstva za rad obezbjeđuju se iz državnog budžeta. U suštini, više puta sam istakao da bi Fiskalni savjet trebalo da bude institucionalizovana savjest javnih finansija Crne Gore – nezavisan, stručno utemeljen i orijentisan ka dugoročnoj fiskalnoj stabilnosti države.
Zašto je FS potreban Crnoj Gori?
Crna Gora već duži niz godina ima problem sa visokim javnim dugom, nestabilnim budžetskim planiranjem, čestim rebalansima budžeta i niskim stepenom fiskalne discipline. Sve to ukazuje na potrebu za snažnijim mehanizmima kontrole i nezavisnog nadzora nad trošenjem javnih sredstava. Fiskalni savjet bi u ovom kontekstu predstavljao korektivni mehanizam koji bi mogao upozoravati na fiskalne rizike, neodržive politike i odluke kao i neplansku potrošnju.
Fiskalni savjet bi u idealnim okolnostima bio institucionalizovana "savjest" javnih finansija. On bi ukazivao na nelogičnosti, upozoravao na kratkoročne populističke mjere koje dugoročno ugrožavaju fiskalnu stabilnost i podsjećao donosioce odluka na ekonomske posljedice njihovih odluka. U političkom ambijentu u kojem često dominiraju dnevni interesi, ovakav savjet predstavlja stabilizujući faktor.
Da li Fiskalni savjet ubrzava ili usporava odluke vlade?
Fiskalni savjet ne usporava rad vlade u formalnom smislu, ali može usporiti impulsivne i neodgovorne odluke – i to je njegova suštinska vrijednost. Umjesto brzih i nedovoljno analiziranih poteza, fiskalni savjet podstiče donošenje promišljenih odluka na temelju podataka, analiza i fiskalnih projekcija. U tom smislu, "usporavanje" znači – povećanje kvaliteta.
Iskustva drugih zemalja pokazuju da fiskalni savjeti doprinose većoj odgovornosti i transparentnosti, posebno u procesu izrade i usvajanja budžeta. Kroz javne i stručno zasnovane analize, savjeti povećavaju pritisak na vlade da svoje odluke obrazlože, a javnosti pružaju uvid u stvarno stanje finansija. U tom smislu, prisustvo fiskalnog savjeta značajno podiže nivo kvaliteta i odgovornosti u javnom sektoru.
Kako fiskalni savjet pomaže u borbi protiv prekomjerne potrošnje?
Jedan od ključnih problema Crne Gore jeste prekomjerna i često neplanska potrošnja javnog novca (upravni odbori, naknade, službeni automobili, zapošljavanja i dr...), bez jasnih prioriteta i analiza dugoročnih efekata. Fiskalni savjet će upozoriti na takve prakse, dati po pravilu negativno mišljenje na preambiciozne budžetske projekcije i inicirati javnu raspravu o troškovima koji nijesu opravdani. Takođe, može preporučiti korektivne mjere kako bi se potrošnja uskladila s fiskalnim mogućnostima.
U navedenom kontekstu Fiskalni savjet bi imao uticaj na: budžetsko planiranje – ocjenom realnosti planiranih prihoda i rashoda; javni dug – kroz procjene održivosti zaduživanja i davanje preporuka o fiskalnoj konsolidaciji; poresku politiku – analizom efekata poreskih reformi; socijalnu potrošnju – procjenom dugoročnih obaveza iz penzionog i zdravstvenog sistema; kapitalne projekte – upozoravanjem na nerealne troškove ili manjak studija izvodljivosti.
Možda i najvažnije, imao bi i važnu obrazovnu ulogu – podizanje javne svijesti o finansijskoj odgovornosti i informisanje građana o stvarnom stanju budžeta.
Koliko Crna Gora gubi bez fiskalnog savjeta?
Troškovi nepostojanja fiskalnog savjeta nijesu uvijek direktno mjerljivi, ali su značajni. Neodgovorne fiskalne odluke, zaduživanja često veća od plana, preuranjene populističke mjere i česte izmjene budžeta rezultat su nedostatka sistemske kontrole. U finansijskom smislu, to se može izražavati kroz desetine miliona eura izgubljenih zbog neefikasne potrošnje, skupih zaduženja ili neuspjelih investicija.
Osim toga, bez fiskalnog savjeta, država gubi kredibilitet (ugled) kod međunarodnih institucija i investitora. Nezavisni fiskalni nadzor je već postao standard u mnogim evropskim zemljama, a njegovo odsustvo u Crnoj Gori dodatno otežava borbu za fiskalnu stabilnost i održivi ekonomski rast.
Zaključak
Fiskalni savjet nije birokratski višak, već mehanizam koji pomaže da država bude odgovornija prema novcu svojih građana. U vremenu kada Crna Gora balansira između potreba za razvojem i fiskalne održivosti, ovo nezavisno tijelo predstavlja ključni stub institucionalne kontrole i transparentnosti. Bez fiskalnog savjeta, odluke ostaju bez ozbiljne analize, a javne finansije bez prave savjesti.
(Autor je kandidat za člana Fiskalnog savjeta)
