Vitamin A ima antioksidativna svojstva koja štite od slobodnih radikala i važan je za održavanje jakog imunološkog sistema, čvrstih kostiju i zdravog vida. Takođe je esencijalni nutrijent za diobu stanica i reproduktivni sistem.
Deficit vitamina A može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme poput zamagljenog vida, neplodnosti i suve kože. Stoga je važno prepoznati simptome nedostatka vitamina A i kako se manifestiraju u tijelu, ali isto tako biti svjestan da i prekomjerna konzumacija može imati negativne posljedice.
Šta vitamin A radi?
Vitamin A je topiv u mastima i obavlja različite funkcije u odnosu na zdravlje organa i osnovne mehanizme u našem tijelu. Evo nekoliko važnih funkcija koje podržava:
Oči: Učestvuje u formiranju rodopsina, pigmenta koji čini oko osjetljivim na svjetlost.
Koža i sluznica: Pomaže održavanju funkcionalnosti obloga nekih organa i sistema, štiteći ih od oštećenja.
Kosti: Važan je za rast kostiju u saradnji s kalcijumom, vitaminom D i proteinima.
Reprodukcija: Igra ključnu ulogu u sintezi spolnih hormona i potpomaže zdrav razvoj embriona.
Imunološki sistema: Podupire borbu imunološkog sistema protiv infekcija stvaranjem snažnih sluzničkih barijera i poticanjem proizvodnje bijelih krvnih zrnaca.
Simptomi nedostatka vitamina A
Nedostatak vitamina A može dovesti do oftalmoloških, dermatoloških i imunoloških poremećaja. Simptomi uključuju:
Zamagljen vid u sumrak i noć
Suva i bezsjajna koža
Gubitak kose
Neplodnost
Hronične bolesti ili infekcije
Krhke kosti
Može li se unijeti previše vitamina A?
Iako je važno unositi dovoljno vitamina A, moguće je i previše dobre stvari, što može uzrokovati zdravstvene probleme. Vitamin A se taloži u masnom tkivu i u toksičnim količinama može dovesti do nepoželjnih simptoma pa čak i smrti.
Simptomi viška vitamina A uključuju glavobolje, bolove, vrtoglavicu i mučninu. Takođe treba napomenuti da su neka istraživanja pokazala da pretjerana konzumacija vitamina A (posebno u obliku dodataka ishrani) može biti posebno štetna za određene skupine ljudi, povezana je s povećanim rizikom od raka pluća kod pušača.
Međutim, vitamin A koji se unosi putem biljaka (poznat i kao provitamin A) ne pokazuje iste rizike kao prekomjerna konzumacija vitamina A u obliku dodataka.
Koliko treba konzumirati vitamina A?
Prosječna odrasla osoba treba bi unositi otprilike 700 do 900 mikrograma vitamina A dnevno. Ako se pridržavate uravnotežene ishrane, vjerojatno nećete trebati dodatne dodatke vitamina A. Međutim, ako niste u mogućnosti pratiti uravnoteženu ishranu, dodaci vitamina A mogu biti korisni. Preporučuje se konsultacija s doktrom prije uzimanja dodataka.
Koje namirnice sadrže vitamin A?
Srećom, prilično je jednostavno dobiti dovoljno vitamina A kroz uravnoteženu ishranu koja uključuje namirnice životinjskog i biljnog porijekla.
Postoje dva tipa prehrambenog vitamina A: vitamin A (retinol) i provitamin A (karotenoidi). Oba obavljaju iste funkcije, ali dolaze iz različitih namirnica i stoga se malo drugačije obrađuju u tijelu.
Vitamin A (retinol) nalazi se u namirnicama životinjskog porijekla poput jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa (posebno jetre) i ribe. Srdela, sardina, bakalar, losos i pastrva bogati su vitaminom A.
Provitamin A (karotenoidi) je preteča vitamina A koji se transformira u retinol (vitamin A) u crijevima. Ove tvari nazivaju se i karotenoidi, a beta-karoten je vjerovatno najpoznatiji provitamin A.
Provitamin A dolazi iz biljaka. Dobre izvore čine bilo koje voće ili povrće s žutom, narandžastom ili crvenom kožom – šargarepa, paradajz, narandže, breskve, kajsije, bundeva, mango, slatki krompir, dinja, crvena paprika, lubenica i tikvice.
Zeleno lisnato povrće poput spanaća, kelja, blitve i raštana takođe je bogato provitaminom A.
Kao i uvijek, važno je jesti raznoliko kako biste dobili sve nutrijente, a vitamin A nije izuzetak. Takođe, vitamin A je topiv u mastima pa se pohranjuje u tijelu i koristi po potrebi, što je još jedan razlog zašto je važno imati nešto masnog tkiva.
(Ljepota&Zdravlje)
