Štitna žlijezda je endokrina žlijezda smještena u prednjem dijelu vrata, ispod Adamove jabučice i uz dušnik. Iako je relativno mala, oko pet centimetara, igra ključnu ulogu u regulaciji tjelesnih funkcija. Proizvodi hormone, poput trijodtironina (T3) i tiroksina (T4), koji kontrolišu metabolizam, rast i razvoj tijela.
Ti hormoni su od suštinskog značaja za pravilno funkcionisanje gotovo svih organa, utičući na srčanu aktivnost, tjelesnu temperaturu, energiju i raspoloženje.
Štitna žlijezda takođe reguliše koliko brzo ili sporo tijelo koristi energiju iz hrane, utičući na težinu i nivo energije. Jod, esencijalni mineral, ključan je sastojak hormona štitne žlijezde, a nedostatak joda može dovesti do problema u njenom funkcionisanju, piše Večernji list.
Štitna žlijezda zahtjeva redovne preglede kako bi se na vrijeme otkrile moguće nepravilnosti ili poremećaji.
- Ultrazvuk štitne žlijezde je ključni alat koji omogućava preciznu dijagnostiku, praćenje i upravljanje različitim stanjima štitne žlijezde. Redovni pregledi ultrazvukom mogu pomoći u očuvanju zdravlja štitne žlijezde i pravovremenom reagovanju na potencijalne probleme, ističe dr Doroteja Bosilj, radiološkinja Croatia Poliklinike u Varaždinu.
Ovaj je pregled od izuzetne važnosti jer omogućava detaljan prikaz štitne žlijezde pa onda i otkrivanje čvorova ili promjena. Takođe, ultazvukom se diferenciraju benigni i maligni čvorovi, prate promjene i nema izlaganja jonizujućem zračenju, što ga čini bezbjednim za ponovljene preglede. Ultrazvuk štitanjče pomaže i pri vođenju terapije što je izuzetno korisno u upravljanju liječenjem i prilagođavanju terapije individualnim potrebama.
Jedan od najvažnijih aspekata ultrazvuka je rana detekcija problema sa štitnjačom. Otkrivanje nepravilnosti u ranoj fazi omogućava pravovremeno djelovanje i liječenje, što može značajno da poboljša ishod.
Najčešći mitovi
Razumijevanje istinitih činjenica o štitnjači ključno je za očuvanje zdravlja.
Ovo su najčešće greške koje specijalisti čuju:
„Ako nemate simptome, vaša štitna žlijezda je u redu“
Istina je da štitna žlijezda može imati problema čak i ako ne postoje vidljivi simptomi. Brojne bolesti štitne žlijezde, poput Hashimotovog ili Gravesovog oboljenja, mogu napredovati bez primjetnih simptoma u početnim fazama.
„Svi čvorovi na štitnoj žlijezdi su opasni“
Većina čvorova na štitnjači su benigni. Tek manji procenat čvorova može biti kancerogen. Ipak, važno ih je redovno pratiti i, ako se primjeti promjena, treba se posavjetovati s ljekarom.
„Štitna žlijezda utiče samo na težinu“
Sve se češće u medijima nalazi informacija da štitna žlijezda utiče samo na težinu. Štitna žlijezda kontroliše metabolizam, ali njeni poremećaji mogu imati uticaj na cijelo tijelo, uključujući raspoloženje, energiju, pa čak i srčanu funkciju.
„Muškarci nemaju problema sa štitnjačom“
Dok je istina da su žene sklonije oboljenjima štitne žlijezde, muškarci takođe mogu imati problema s ovom žlijezdom. Zato i muškarcima trebaju redovni pregledi.
Jednom kada počnete s ljekovima za štitnjaču, moraćete da ih uzimate cijeli život“
Ovaj mit pacijente često obeshrabruje da redovno idu na preventivne preglede. To nije uvijek slučaj. Različiti uzroci problema s štitnom žlijezdom zahtijevaju različite terapije. Ponekad se problemi mogu riješiti ili se mogu postići poboljšanja promjenama u načinu života.
