Stručnjaci upozoravaju da neke uobičajene navike pri doručku mogu neprimjetno da sabotiraju napore za mršavljenje, posebno nakon četrdesete.

Nutricionistkinja Sara Geron za portal Eat This, Not That objašnjava kako male promjene mogu da naprave veliku razliku.

"Kako starimo, naš metabolizam se usporava, zato nemojte da se iznenadite ako nakon 40. godine ne možete da jedete visokokaloričan doručak a da to ne utiče na vašu težinu", ističe ona. U nastavku izdvajamo pet najčešćih grešaka kod doručka koje bi mogle da potkopaju vaš plan zdravlja i kondicije.

Zanemarivanje veličine porcija

Kako se nutritivne potrebe mijenjaju s godinama, važno je obratiti pažnju na količinu hrane.

"Kao i kod svakog drugog obroka, kontrola porcija je ključna i kod doručka", kaže Geron.

Umjesto procjene "od oka", savjetuje upotrebu mjernih šoljica ili kuhinjske vage.

"Koristite navedene veličine porcija kao vodič za svoje obroke", dodaje ona. Ova jednostavna navika pomaže da se spriječi nesvjesno prejedanje i omogućava bolju kontrolu unosa kalorija.

Previše dodatog šećera

Doručak je često obrok kada pojedemo najviše slatke hrane, navodi Geron, ističući peciva i žitarice sa dodatim šećerom kao glavne krivce.

"Jednostavni šećeri u tim namirnicama nisu baš zasitni. Brzo se vare, daju kratkotrajan nalet energije, ali ubrzo zatim ponovo možete osjećati glad", objašnjava.

Umjesto toga, birajte hranu bogatu vlaknima i proteinima, na primjer ovsene pahuljice, jaja ili smuti sa biljnim proteinima, koji će vas držati sitima do ručka i sprečiti nagle oscilacije šećera u krvi.

Nedovoljan unos proteina

Proteini su ključni za održavanje mišićne mase i osjećaj sitosti, naročito posle četrdesete.

"Iako ne treba svima velika količina proteina odmah ujutru, doručak bogat proteinima vjerovatnije će držati jutarnje žudnje pod kontrolom", napominje Geron.

Savjetuje uključivanje nemasnih izvora proteina poput jaja, pasulja, putera od orašastih plodova ili pileće kobasice. Takav doručak uravnotežuje nivo energije i smanjuje potrebu za užinama tokom dana.

Nedovoljan unos vlakana

"Vlakna su ključan nutrijent za osećaj sitosti i stabilizaciju šećera u krvi", tvrdi Geron. Hrana bogata vlaknima pomaže da se spriječi prejedanje, a može i da podstakne zdravije izbore kasnije u toku dana.

Dodaje i da "neka istraživanja pokazuju da ljudi koji jedu doručak bogat vlaknima češće biraju nutritivno bogatije obroke i za večeru".

Umjesto peciva ili bijelog hljeba, birajte ovsene pahuljice, integralni tost s avokadom ili omlet s povrćem.

Preskakanje doručka

Iako mnogi odlučuju da preskoče doručak kako bi smanjili unos kalorija, ta strategija može imati suprotan efekat.

"Prema istraživanju iz 2025. godine, nejedenje doručka narušava metabolizam, oštećuje crijevni mikrobiom i povećava rizik od gojaznosti", upozorava Geron.

"Zato samo naprijed i doručkujte. Samo pazite da prvi obrok bude pravilno porcionisan i da uključuje izvor vlakana, proteina i zdravih masti", dodaje ona.

Redovan, uravnotežen doručak može pomoći u održavanju energije, regulaciji apetita i boljoj koncentraciji tokom dana.