Studija, objavljena u stručnom časopisuJournal of Human Nutrition and Dietetics, analizirala je rezultate više ranijih istraživanja kako bi se utvrdilo postoji li veza između unosa dodatih šećera kroz napitke i mentalnog zdravlja mladih osoba.
Rezultati su pokazali da mladi koji češće konzumiraju gazirane sokove, energetska pića, zaslađene voćne napitke i slične proizvode imaju značajno veću vjerovatnoću da prijavljuju simptome anksioznosti. U pojedinim analizama navodi se da je rizik od pojave anksioznih simptoma bio i do trećinu veći kod adolescenata s visokim unosom ovakvih pića u poređenju s onima koji ih konzumiraju rijetko ili umjereno.
Ipak, istraživači naglašavaju da se ne može govoriti o direktnoj uzročno-posljedičnoj vezi. Moguće je da mladi koji se već suočavaju s anksioznošću češće posežu za slatkim napicima kao oblikom kratkotrajnog olakšanja, ali i da drugi faktori poput stresa, nedostatka sna, porodičnih prilika ili opštih prehrambenih navika igraju važnu ulogu.
Stručnjaci objašnjavaju da visok unos šećera može uticati na promjene nivoa glukoze u krvi, što potencijalno dovodi do naglih oscilacija energije i raspoloženja. Takve promjene mogu dodatno opteretiti organizam i doprinijeti osjećaju nervoze, razdražljivosti i unutrašnje napetosti. Osim toga, zaslađena pića često sadrže kofein, posebno energetski napici, koji kod osjetljivijih osoba može pojačati simptome anksioznosti, ubrzati rad srca i izazvati nemir.
Istraživači takođe upozoravaju da se u javnosti mnogo govori o fizičkim posljedicama pretjerane konzumacije šećera, kao što su gojaznost, dijabetes tipa 2 i srčane bolesti, dok se potencijalni uticaj na mentalno zdravlje rjeđe naglašava. Adolescencija je posebno osjetljiv period razvoja, kada hormonske promjene, školski pritisci i društvene okolnosti već same po sebi povećavaju ranjivost na anksiozne poremećaje. U takvom kontekstu, dodatni faktori rizika, uključujući prehrambene navike, mogu imati izraženiji efekat.
Stručnjaci savjetuju da bi smanjenje unosa zaslađenih pića moglo biti jedan od jednostavnih koraka ka unapređenju cjelokupnog zdravlja mladih. Zamjena gaziranih i energetskih napitaka vodom, mineralnom vodom ili nezaslađenim čajevima može doprinijeti stabilnijem nivou energije i boljem opštem osjećaju dobrobiti. Iako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se preciznije utvrdili mehanizmi ove povezanosti, sve je više dokaza koji upućuju na to da prehrambene navike ne utječu samo na tijelo, već i na mentalno stanje mladih ljudi.
