Jedan od najvažnijih koraka u prevenciji jeste ograničavanje unosa natrijuma, jer ishrana bogata solju u direktnoj je vezi s visokim krvnim pritiskom – glavnim uzročnikom moždanog udara, piše portal Eating Well.
"Ključna poruka je da je prevencija moždanog udara u velikoj mjeri u našim rukama – kroz izbore u ishrani i načinu života, a smanjenje unosa natrijuma jeste jedna od najefikasnijih pojedinačnih promjena koje možemo da uvedemo", ističe kardiolog dr Aron Fajngold.
On dodaje da većina ljudi unosi znatno više soli nego što je preporučeno, često i nesvjesno. Problem nije samo u dodavanju soli prilikom kuvanja, već i u "skrivenom" natrijumu koji se nalazi u visokoprerađenim namirnicama. Zašto je ishrana bogata natrijumom glavni faktor rizika?
"Ishrana bogata natrijumom može pogoršati povišen krvni pritisak i druge postojeće faktore rizika, čime se s vremenom znatno povećava vjerovatnoća razvoja moždanog udara", objašnjava kardiolog dr Leonard Pjanko. On dodaje:
"Smanjenjem unosa natrijuma možete sniziti krvni pritisak i samim tim smanjiti rizik od moždanog udara."
Zapravo, mehanizam je jednostavan: kada unosite u tijelo previše natrijuma, tijelo zadržava vodu kako bi ga razrijedilo, što povećava zapreminu i količinu krvi. Ta dodatna tečnost stvara veći pritisak na zidove krvnih sudova i tjera srce da radi snažnije.
"Kada se to opterećenje srca i krvnih sudova nastavi tokom dužeg perioda, povećava se rizik od hemoragijskog (pucanje arterija) ili ishemijskog (začepljenje krvnih sudova) moždanog udara", dodaje dr Fajngold.
Kako smanjiti unos soli?
S obzirom na to da većina ljudi premašuje preporučeni dnevni unos od 2.300 miligrama natrijuma, stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih koraka.
Čitajte deklaracije i birajte proizvode koji sadrže manje od 5% preporučene dnevne vrijednosti natrijuma po porciji.
Kuvajte kod kuće što češće – tako imate potpunu kontrolu nad količinom soli.
Umjesto soli, koristite svježe ili sušeno začinsko bilje.
Obratite pažnju na gotove soseve, prelive i industrijski prerađenu hranu – često su skriveni izvori natrijuma.
Birajte svježe ili zamrznuto povrće, jer konzerve često sadrže dodatnu so.
Ograničite konzumaciju ultraprerađene hrane poput suhomesnatih proizvoda, smrznutih pica, instant supa i grickalica.
Šta još možete učiniti?
Ograničavanje natrijuma je važan korak, ali postoje i druge efikasne strategije. Prema preporukama stručnjaka i portala Eating Well, posebno se ističu dvije vrste ishrane:
DASH dijeta (Dietary Approaches to Stop Hypertension) – bazira se na voću, povrću, integralnim žitaricama i nemasnim mliječnim proizvodima. Dokazano snižava krvni pritisak.
Mediteranska ishrana – bogata zdravim mastima iz ribe i maslinovog ulja, takođe smanjuje rizik od moždanog udara. Ključni su nutrijenti poput kalijuma, vlakana i nezasićenih masti, koji pomažu u održavanju zdravog krvnog pritiska, objašnjava nutricionistkinja Dena Goldman.
Važne životne navike
Osim promjene ishrane, važno je usvojiti i druge zdrave navike.
Ograničite unos alkohola! Istraživanja pokazuju da umjerena do visoka konzumacija alkohola (više od 7 pića nedjeljno) znatno povećava rizik od moždanog udara. Preporuka je najviše dva pića dnevno za muškarce, jedno za žene.
Vježbajte redovno! Fizička aktivnost snižava krvni pritisak, rasterećuje srce i pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine. Američka asocijacija za srce preporučuje najmanje 150 minuta umjerenog ili 75 minuta intenzivnog vježbanja nedjeljno. Čak i kratka šetnja je bolja od sedjenja.
Održavajte zdravu težinu: Iako broj na vagi ima značaj, još je važnije očuvati metaboličko zdravlje. Studije pokazuju da rizik od moždanog udara više zavisi od prisustva stanja kao što su povišen pritisak i dijabetes tipa 2, nego od težine.
Zaključak
Male, ali dosledne promjene u ishrani i načinu života mogu znatno smanjiti rizik od moždanog udara.
