Najvažnija studija koja se često citira u literaturi je pregled istraživanja o uticaju kalorijske restrikcije na ljudski metabolizam i težinu - objavljena na PubMed Central.

Ova studija potvrđuje da je energetski deficit (manje kalorija nego što tijelo potroši) glavni faktor koji vodi do gubitka tjelesne težine bez obzira na to kako se kalorijski deficit postiže (manje unosa ili više potrošnje).

Međutim, tijelo reaguje na kalorijsku restrikciju smanjenjem ukupne potrošnje energije - poznato kao metabolička adaptacija, što znači da se metabolizam usporava više nego što bi se očekivalo samo zbog smanjene težine.

Zbog te adaptacije, dugoročni gubitak kilograma zahtijeva održavanje stila života koji uključuje održavanje deficita, vježbanje i prehranu bogatu proteinima kako bi se spriječio gubitak mišićne mase.

Sam deficit se najčešće postiže kroz kombinaciju zdrave prehrane sa smanjenim unosom kalorija i redovne fizičke aktivnosti.

Istraživanja pokazuju da kombinacija dijete i vježbanja vodi do boljih rezultata nego bilo koji pojedinačni element sam za sebe, posebno kod dugoročnog gubitka težine.

Na primjer, aerobni trening (npr. brza šetnja, trčanje, biciklizam) najmanje 150 minuta sedmično pokazuje se povezano s klinički značajnim smanjenjem masnog tkiva i obima struka kod osoba s viškom kilograma.

Trendovi poput povremenog posta (intermittent fasting) često se spominju kao vrlo efikasni, i u mnogim studijama rezultati mršavljenja su komparabilni s klasičnim kalorijskim deficitom. Studije pokazuju da takvi režimi mogu dovesti do značajnog gubitka težine jer često prirodno smanjuju ukupni unos kalorija.

Međutim, većina dokaza ukazuje da ključ nije toliko sami način posta već ukupni kalorijski deficit koji se postiže - a to znači da povremeni post pomaže ako ukupno unosite manje kalorija nego što trošite, što je princip mršavljenja koji vrijedi kod svih dijeta.