Ubistvo knjaza Danila od strane Todora Kadića 31. jula 1860. godine na kotorskoj rivi, najskuplje su platili njegovi bratstvenici, rođaci i prijatelji. Nad njima je izvršen pravi genocid. Ono što je zatečeno na Bovanu ubijeno je produženom rukom knjaževog brata, velikog vojvode Mirka, i njegovog sina Nikole, koji je sio na krvavu vladarsku stolicu svoga strica. Kuće su popaljene, imovina opljačkana, prodata ili uništena. I tek nakon 140 godina polako su Kadići iz svijeta počeli da se vraćaju Bovanu, na ognjišta svojih predaka. Na mjestu pogroma, dobročinstvom Žarka Pavlovića – Kadića izgrađen je spomenički kompleks u čijem centru dominira Manastir Svetog Dimitrija Solunskog, sa ljetnjom pozornicom, pomoćnim objektima i parohijskim domom. To je sada ženski manastir i metoh Manasatira Ostrog.

Iz štampe je nedavno izašla i obimna studija "Kadići od Bovana do naših dana". To su, u stvari, prilozi za monografiju bratstva, koje se, uprkos pogromu i stradanjima sačuvalo u raznim krajevima i pod drugim prezimenima, iako su vlastodršci Petrovići na Crnogorskom senatu donijeli odluku "da niko od Kadića, niti dijete od njihove odive može ostati u granicama Crne Gore dok je svijeta i vijeka".

MILAN STOJOVIĆ

Autori knjige su Milan Stojović, publicista i novinar i prvi i sadašnji direktor Fondacije Bratstvo Kadića, sa sjedištem u Danilovgradu, i Milorad Dudi Kadić, u tri saziva predsjednik opštine Danilovgrad, čovjek koji je veoma zaslužan za afirmaciju bratstva, prva okupljanja na Bovanu Kadića i izgradnju objekata na ovom prostoru.

Pored istorijskih dokumenata o naličju vladavine knjaza Danila, njegovog krvavog, zločinačkog apsolutizma, knjiga prati i razvoj bratstava koja su se razvila iz krila Kadića – Kadiće u Morači i Bijeloj, Pavloviće u Metohiji i drugim mjestima Srbije, Nišaviće, Radniće i Pešiće koji su živjeli i žive u Zaostrom kod Berana, Kljajiće u Zagorju i Gornjim Selima u vasojevićkom kraju, Palibrke u okolini Pljevalja, zatim Cikotiće, Gardoviće u Baru i Vraki u Albaniji (muslimane), te Filimonoviće iz topličke Donje Jošanice, Veličkoviće iz Limske doline, Kadije sa Cetinja i Primorja, zatim Kadiće muslimane u Bosni i Hercegovini, katolike Kadiće u Hrvatskoj i raznim krajevima svijeta, ali i mnoge druge koji se svojataju sa Kadićima. Više od tri hiljade porodica sa preko 10 hiljada članova!

Pored velikog broj dokumenata, fotografija i bratstveničkih zapisa, knjigu kao prilog prati i CD, epska poema Boža Đuranovića "Knjaz Danilo i Kadići", koju izvode poznati glumci i guslari.

U knjizi su sabrani i odabrani radovi o Kadićima Mihaila Lalića, Mićuna Pavićevića, Matije Bećkovića, Blagoja Bakovića, Buda Simonovića, dr Zorana Lakića, Pera Radonjića, Zdravka Gavrilovića, Rajka Palibrka i drugih autora sa naših prostora, koji su se bavili ovom temom.

"Kadići od Bovana do naših dana"

Knjiga od preko 400 strana formata B5, štampana je u koloru i u impozantnom tiražu zahvaljujući pomoći srpskih domaćina i dobrotvora koji cijene žrtvu Kadića za čast i obraz bratstva, plemena, ali i Crne Gore.

Na velikom narodnom okupljanju 24. septembra ove godine na novoizgrađenoj ljetnjoj pozornici na Bovanu Kadića, izveden je i posebno upriličen kulturno-umjetnički program "Kadići na ognjištima predaka" nakon 162 godine, uz blagoslov njegovog visokopreosveštenstva gospodina mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija. Stihove o Kadićima su govorili Matija Bećković i Blagoje Baković, pjevala je Danica Crnogorčević, a scenski program "Knjaz Danilo i Kadići" predstavili glumci Sonja Jauković, Nebojša Kundačina i Aleksandar Dunjić, te guslari Slavko Jeknić i Maksim Vojvodić.

Sa ognjišta predaka u znak poštovanja, pomirenja i bratske sloge u Crnoj Gori, tog dana je sadašnjoj crnogorskoj vlasti upućen i zahtjev:

– Da se poništi i stavi van snage sentencija Senata crnogorskog i brdskog od 12. februara 1861. godine;

– Da se izvršenje ove sentencije osam mjeseci prije njenog donošenja osudi kao genocid, a ne samo kao zločin nad jednim bratstvom i bjelopavlićkim plemenom;

– Da se stvore zakonski uslovi za povratak potomaka ubijenih, prognanih i raseljenih Kadića na ognjišta predaka.

Priredio:

MILAN STOJOVIĆ

(Nastaviće se)