Zahvaljujući uglednoj izdavačkoj kući CID iz Podgorice i njenoj poznatoj biblioteci
"Svjedočanstva", upoznali smo se sa brojnim stranim putopiscima i njihovim viđenjima i doživljajima Crne Gore u minulim vremenima. Sa tim knjigama, slika o njoj, njenoj prošlosti, prirodi, ljudima i njenim vladarima – značajno je obogaćena.
U jedno od takvih CID-ovih izdanja spada i knjiga ''Crna Gora u istoriji, politici i ratu'', čiji je autor Aleksandar Divajn, a koju je CID objavio prošle, 2025. godine. Nju smo već jednom koristili na ovom mjestu, nagovještavajući tada da ćemo se baviti i preostalim njenim dijelom, što ovom prilikom činimo, prenoseći, sa neznatnim skraćenjem, iz nje tekst koji opisuje vladavinu knjaza, a kasnije kralja Nikole i učešće Crne Gore u Balkanskim ratovima. Radimo to, uz uvijek ljubazno odobrenje Ratka Bojanovića, direktora CID-a.
Knjigu je sa engleskog prevela i priredila Bojka Đukanović, koja je i autorka uvodnog teksta "Aleksandar Divajn-borac za nezavisnost Crne Gore". Iz tog njenog teksta, saznajemo da je Aleksandar Divajn (1865-1930), jedno vrijeme i novinar, "poznat i kao Leks Divajn, bio britanski prosvetitelj i posvećeni aktivista za nezavisnost Crne Gore", ali i još mnogo za širu javnost nepoznatih pojedinosti:
"Za vrijeme Prvog svjetskog rata Divajn je bio opunomoćeni zastupnik na evropskom kontinentu u ime Crvenoga krsta Crne Gore i londonskoga Potpornog fonda. Tokom 1917. godine organizovao je prikupljanje pomoći crnogorskim izbjeglicama u Francuskoj, Švajcarskoj i Italiji, kao i prikupljanje pomoći interniranim Crnogorcima u Austrougarskoj u saradnji sa crnogorskim princezama Ksenijom i Vjerom. Zbog svog interesovanja za sudbinu Crne Gore 1920. godine djelovao je kao počasni opunomoćeni ministar Crne Gore u Londonu i komesar Britanskog komiteta za pomoć Crnoj Gori. Odlikovan je visokim crnogorskim odlikovanjima – Danilovim ordenom prvoga reda za građanske zasluge, Ordenom Crvenoga krsta Crne Gore i Ordenom prestolonasljednika Danila", zapisala je u uvodnom tekstu Bojka Đukanović.
Aleksandar Divajn je bio i lični prijatelj kralja Nikole, a pored knjige "Crna Gora u istoriji, politici i ratu", štampane 1918. godine, objavio je niz drugih radova, oštro se u njima protiveći nestanku Crne Gore kao nezavisne države 1918. godine.
****
Poglavlje "Vladavina knjaza Nikole do donošenja Ustava 1905", počinje motom kojeg citiramo: "Volio bih da ste mogli vidjeti sa kakvim je žarom govorio o Crnogorcima i njihovoj borbi za slobodu; kako je pozivao nas koji bilježimo istoriju da pišemo što možemo o toj dugoj borbi za slobodu". – Istoričar Dž. R. Grin u zapisu o V. J. Gledstonu iz 1877. godine (iz Morlijevog djela Gledstonov život).
Knjaz Nikola, koji je rođen na Njegušima 25. septembra 1841, imao je samo devetnaest godina kada je, naslijedivši svoga strica Danila, 13. avgusta 1860. godine došao na presto. On je sedmi suveren iz čuvene dinastije Petrović Njegoš, koja vlada Crnom Gorom još od XVII vijeka. Srpski državnik Jovan Ristić nazvao je Crnu Goru iz sredine XIX vijeka "vojnim logorom". Sami kralj Nikola nazvao je svoju zemlju "orlovim gnijezdom", mada je imao dovoljno sreće da ovaj "vojni kamp" pretvori u modernu državu. Njegovo stupanje na presto, koje je isključilo njegovog oca, čuvenog vojvodu Mirka, nije se odigralo po nekakvom starom običaju po kojem sinovac nasleđuje strica kao vladika, već po osjećaju Danilove udovice, princeze Darinke, i razboritijeg dijela naroda da je Mirko, inače vrhunski vojskovođa, bio isuviše žestoke naravi a premalo verziran u diplomatsko umijeće da bi bio postavljen na čelo države.
PRIPREMIO: MILADIN VELjKOVIĆ
(NASTAVIĆE SE)
