Piše: Stiven Erlanger za Njujork Tajms
Pod političkim pritiskom svojih birača koji su užasnuti sve jačim dokazima neuhranjenosti u pojasu Gaze, neki od najvažnijih zapadnih saveznika Izraela sada kažu da će priznati palestinsku državu. I sam predsjednik Donald Tramp uvjerio se u to da Palestinci u Gazi gladuju, pa je prvi put u poslednjih nekoliko mjeseci poslao svog izaslanika za Bliski istok u Izrael da se pozabavi haotičnim sistemom raspodjele hrane.
Sve više stručnjaka polemiše o tome da li Izrael čini genocid nad narodom u Gazi. Istraživanja javnog mnjenja u SAD i drugim zemljama svijeta pokazuju da je sve izraženiji negativni stav prema Izraelu. A jasnog plana da se okonča rat protiv Hamasa nema.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu ljutito je reagovao na sve veću skepsu oko njega. Rekao je da su izvještaji o gladi preuveličani, da se Hamas mora uništiti i da su kritičari često antisemiti, kao i to da priznanje palestinske države koje dolazi sa zapada je nagrada za napad koji se dogodio 7. oktobra 2023. godine, kada je ubijeno više od hiljadu izraelaca.
"Uobičajeni stav Izraela je da je ova kriza još jedan privremeni problem", kaže Nejtan Sahs, analitičar izraelske politike. "Ali to je pogrešno tumačenje svijeta, zato što ubrzava suprotstavljanje Izraelu na globalnom nivou, posebno među mladima i to ima dramatične posljedice."
Dok bijes zbog gladi u Gazi raste, Izrael postaje sve veći uljez na ovom svijetu. Žestoki napad na Izrael kojim je predvodio Hamas ostaje živ i važan u sjećanju mnogih Izraelaca. Ali za druge širom svijeta, devastiranje i glad u Gazi su sve vidljiviji i sve preči.
Otkad je Izrael ukinuo humanitarnu pomoć u martu ne bi li natjerao Hamas da preda taoce, nastojanja Izraela da uspostavi vlastiti sistem raspodjele pomoći ispraćen je haosom i žrtvama, a glad je samo rasla. Desetine ljudi je ubijeno dok su žurili da se domognu malo hrane.
Tramp i dalje snažno podržava Izrael u borbi protiv Hamasa i u prošlosti je Njetanahuu dao punu slobodu u pogledu toga kako tu borbu da vodi. Ali izgleda da je i Tramp šokiran slikama izgladnjelih ljudi u Gazi, pa čak i neke svevrdne pristalice Izraela počinju da dovode u pitanje odnos sa ovom državom.
Sve prisutnija debata oko toga da li je Izrael počinio genocid takođe "odražava promjenu svijesti o percepciji Izraela", kaže Danijel Levi, pregovarač iz nekadašnje vlade koju je vodila izraelska radnička stranka.
On ukazuje na snažnu kulturološku promjenu imajući u vidu anti-izraelske, pro-palestinske i ponekad antisemitske demontracije na mjestima poput operskih kuća i muzičkih festivala. Pop zvijezde poput Bili Ajliš i Arijane Grande pozivali su na prekid vatre i isporuku pomoći Palestincima u Gazi.
"Dugo vremena je Izrael mislio da će sve to nestati, ako ih neprestano i snažno podsjećamo na antisemitizam i Holokaust", rekao je Levi. "Ali duh vremena se mijenja, i izraelski pokušaji da izazovu ogorčenje djeluju na sve manju grupu ljudi."
Istraživanja javnog mnjenja takođe ukazuju na promjenu. Jedno istraživanje pokazalo je da su se Amerikanci okrenuli protiv Izraela. Oko 53 procenta odraslih Amerikanaca sada većinom imaju negativan stav o Izraelu, za raliku od onih 42 procenta utvrđenih prije napada na Hamas. Među njima je sada 19 procenata onih koji su snažno protiv u odnosu na 10 procenata iz 2022. godine.
Najveća opasnost za budućnost Izraela nisu stavovi koji zauzimaju evropski lideri ili njeni najžešći kritičari, Sahs tvrdi. "Iz izraelske perspektive, najupitniji su oni na ivici, oni koji ne znaju mnogo o svemu ovome ili koji žele da se drže podalje jer je toksično" kaže on. Prosječna osoba koja bi inače podržala Izrael sad bira da se drži po strani."
Netanjahuu je predugo trebalo da razumije stvarnost ovih promjena i njihovu cijenu, rekao je Čak Frajlih, bivši zamjenik savjetnika za nacionalnu bezbjednost u Izraelu. Teško je znati pravo stanje Gaze, zato što Izrael ne dozvoljava stranim novinarima da ulaze nezavisno. Ali humanitarne ekiše pišu o sve većoj neuhranjenosti i slučajevima umiranja od gladi.
Izraelu je potrebna diplomatska podrška, kaže on, kao što su im očajnički potrebni dobri odnosi sa Evropom i SAD, kaže Bernard Avišaj, profesor i analitičar izraelsko-američkih odnosa.
"Izrael se opako kladio na globalizaciju i ekonomski život te države zavisi o tehnoloških velikana i njihovih partnera u razvijenim zemljama." izjavio je Avišaj. "Šta će biti kada ljudi širom svijeta okrenu leđa takvim kompanijama?"
Nagomilava se bijes na zapadu jer su godinama bili ućutkivani u pogledu kritika usmjerenih prema izraelskim vojnim operacijama, kaže Avišaj, a sada taj bijes izbija još jače zbog Gaze. "Stravično je ono što se dešava u Gazi" i ubija ljudima volju da putuju u Izrael, da rade sa njihovim naučnicima i kompanijama, izjavio je. "Ovo je već katastrofalno" ističe on, "po izraelsku privredu".
Primoran od javnosti, kao i sopstvenih frustracija, predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je da će njegova država priznati palestinsku na konferenciji Ujedinjenih nacija u septembru. Kanadski premijer, Mark Karni, rekao je u srijedu da će isto učiniti i njegova zemlja. Premijer Kir Starmer uslovio je priznanje, ali ovi potezi ipak reflektuju koliko se brzo izmijenio pogled na rat i Izrael među zapadnim zemljama.
Priznanje Plaestine, koje još uvijek nije zvanično, je simboličan gest; dok 147 zemalja jesu zvanične. Međutim, ako se tome pridruže i Britanija i Francuska, to će učiniti Ameriku jedinim stalnim članom savjeta bezbjednosti UN koja od toga odstupa. A to bi vjerovatno natjeralo Vašington da stavi veto na takvo priznanje.
Dok i dalje krivi Hamas zbog odbijanja prekida vatre, Tramp sada razumije da Netanjahuu nije mnogo stalo do toga da okonča rat. Trajni mir bi Netanjahua primorao na to da donese političku odluku o budućnosti Gaze koja bi ga mogla koštati njegove vladajuće koalicije, koja zavisi od podrške desničarskih izraelskih političara koji se zalažu za pripajanje i ponovno naseljavanje pojasa Gaze.
Čak i da bi dozvolio više humanitarne pomoći za Gazu i uveo privremeni prekid ratnih dejstava kao zakasneli odgovor na kritike, Netanjahu je morao da održi sjednicu Savjeta za bezbjednost prošle subote, na Šabat, kada njegovi desničarski ministri nisu mogli prisustvovati.
Džefri S. Herf, penzionisani profesor istorije sa Univerziteta Merilend, rekao je da je uočio pomak ka anticionizmu u akademskoj zajednici i društvu, i da očekuje da će taj trend potrajati. Za to krivi Netanjahua, jer nije shvatio da je rat protiv Hamasa ujedno i borba za politički narativ.
"Sadašnji otpor je pokazatelj izraelske nesposobnosti, koja je upala u zamku Hamasove cinične i dugoročne strategije da patnju stanovnika Gaze koristi u sopstvenu korist", rekao je on.
Nakon Drugog svjetskog rata, saveznici su pomagali njemačkim civilima, tvrdeći da su ih oslobodili od lude diktature, kaže Herf. "Izrael je trebalo da uđe u Gazu da oslobodi narod od Hamasa, kao što su Saveznici oslobodili Njemce od nacista", rekao je. "Ali sada svijet mrzi Izrael."
Originalni članak objavio je Njujork Tajms.
c.2025 The New York Times Company
Prevod: Darinka Jovanović
