Do sredine pedesetih godina uobičajeno je da se nađete kako stojite usred sobe pitajući se zašto ste uopšte došli ovdje. Iako su takvi propusti u pamćenju uobičajeni, nova kineska studija je otkrila da postoje tri ključna uzrasta u kojima kognitivni pad postaje izraženiji kod svih nas, piše britanski Telegraf.

Ovi oštri skokovi, primijećeni u 57, 70, i 78. godini, znatno su veći kod nekih ljudi, a razlog je veoma jednostavan - način života, piše časopis Nature Aging. Studija je merila nivoe 13 proteina u mozgu povezanih sa ubrzanim starenjem i neurodegenerativnim bolestima. Zanimljivo je da su vrhunci pada povezani sa velikim životnim promjenama, od hormonskih padova u srednjim godinama do uticaja penzionisanja.

Ključni uzrasti

Ali, to ne znači da je njihov uticaj van naše kontrole. Profesorka Barbara DŽ. Sahakijan sa Univerziteta u Kembridžu i koautorka knjige "Brain Boost" objašnjava studiju: "Ove ključne godine u studiji su kada počinjemo da vidimo značajne promjene u mozgu.

Sa 57 godina, riječ je o tome koliko smo dobro upravljali fizičkim promjenama koje dolaze sa srednjim godinama i menopauzom; sa 70 godina, riječ je o tome koliko smo dobro održavali stimulaciju mozga u periodu prije i posle penzionisanja; a sa 78 godina, radi se o nivoima tih 'kognitivnih rezervi' koje smo izgradili izazivajući sebe da radimo teške stvari".

"Baš kao što upravljamo svojim holesterolom mnogo prije nego što izazove srčani udar, usvajanjem promena načina života najmanje 10 godina pre ovih vrhunaca opisanih u studiji, možemo da promenimo svoju budućnost. To je ključna poruka", dodaje Sahakijan. Ukratko, za zdravlje mozga, moramo djelovati sada i planirati unaprijed.

57. godina i povećanje tjelesne težine u srednjim godinama

Do 57. godine, mozak počinje da se smanjuje, proces koji počinje već u 30-im godinama. Smanjenje zapremine mozga tada postaje očigledno zbog smanjenja bijele mase - mreže nervnih vlakana koja omogućava komunikaciju između različitih regiona mozga. Jednostavno rečeno, vaš "širokopojasni" internet se usporava.

Ovaj prirodni pad dodatno pogoršava povećanje tjelesne težine u srednjim godinama. Dr Sabin Donai, lekarka specijalizovana za dugovječnost, kaže da prekomjerna težina utiče na funkciju mozga na više načina. "Povezana je sa smanjenim protokom krvi, što smanjuje hranljive materije i esencijalne masti koje su mozgu potrebne, i nakupljanjem otpadnih proizvoda koji se ne uklanjaju.

Tjelesne masti su takođe zapaljenske. Gojaznost je povezana sa oksidativnim stresom, onim nestabilnim atomima kiseonika koji oštećuju ćelije, uključujući neurone".

Nedavna istraživanja takođe sugerišu da visok holesterol može da poveća rizik od demencije, pa je važno redovno ga provjeravati.

Šta raditi?

Studije pokazuju da vježbanje djeluje izuzetno neuroprotektivno (zaštitnički), povećavajući veličinu hipokampusa i poboljšavajući pamćenje. Profesorka Sahakijan savetuje: "Vrijeme je da počnete i nastavite da vježbate, što ima mnoge prednosti, uključujući gustinu kostiju i sprečavanje depresije.

Podaci pokazuju da je svaka vježba koja malo povećava vaš puls bolja od sedentarnog načina života. Dakle, najbolji režim vežbanja je onaj kojeg možete da se pridržavate".

Dr Donai nas podstiče da svakodnevnim zadacima pristupamo sa više entuzijazma.

"Uključujem mnogo aktivnosti u svoj dan. Hodam po pokretnim stepenicama. Ne koristite ruke kada ustajete. Odgurnite stolicu i ustanite bez upotrebe ruku. Nemojte reći: 'Podigni to za mene', recite: 'Mogu da podignem tu kutiju, mogu da se sagnem'. Dok obavljate svoje svakodnevne zadatke, budite svjesni aktivnosti koje izazivaju vaše mišiće. Ukratko, ne prestajte da se krećete".

Ona takođe preporučuje praćenje nivoa šećera u krvi, holesterola i odnosa struka i kukova, kao i provjeru hormona. "Uvek kažem, prestanite sa HRT (hormonskom terapijom zamjene) onog dana kada želite da ostarite. Postoje opsežne studije koje podržavaju HRT kao kognitivno-zaštitni faktor".

"Naši životni izbori čine 90 procenata i rizika", zaključuje dr Donai.

70. godina i "efekat penzionisanja"

U 70. godini života, tau protein, najpoznatiji od 13 proteina povezanih sa kognitivnim padom, počinje da se akumulira. Moždana kora se proređuje, što dovodi do smanjenja sinaptičkih veza u oblastima za razmišljanje i učenje. Frontalni režnjevi i hipokampus, ključni za više kognitivne funkcije, takođe se smanjuju.

U deceniji koja prethodi sedamdesetim, neuronski putevi počinju da pate zbog smanjenog nivoa stimulacije. "To je efekat penzionisanja", kaže profesor Sahakijan. "Oko 60. godine, ljudi se malo opuste, možda izbjegavaju izazovne i teške stvari i počinju da se oslanjaju na iskustvo".

"To je loša ideja", kaže on, "jer naučni dokazi potkrepljuju izreku 'koristi ili izgubi'".

Ozbiljni faktori rizika

Dr Donai savetuje fokusiranje na aktivnosti koje razvijaju mozak. "Ne zadovoljavajte se sudokuom i ukrštenicama; zaista izazovite svoj mozak. Ples u balskoj dvorani, učenje jezika, stoni tenis". Izgradnja kognitivne rezerve - otpornosti mozga na propadanje - može značajno da odloži početak neurodegeneracije.

Studija iz 2022. godine otkrila je da čak i ljudi koji razviju visoku kognitivnu rezervu do 69. godine mogu da smanje vjerovatnoću pada pamćenja, čak i ako su imali niže kognitivne sposobnosti u detinjstvu. Profesorka Sahakijan ističe da je ovaj period ključan za rešavanje ozbiljnih faktora rizika za demenciju: usamljenosti i socijalne izolacije, koje mogu povećati rizik za 30, odnosno 60 procenata.

"Jedna studija je otkrila da se pet od 13 proteina povezanih sa starenjem mozga povećalo kao odgovor na usamljenost". Druženje i stimulacija su ključni, čak i ako je to uz piće u pabu. "Mnogo društvenog kontakta licem u lice je izuzetno dobro za starije ljude", kaže ona.

78. i iscrpljivanje rezervi

U ovoj životnoj dobi, zapremina mozga i protok krvi se dodatno smanjuju. Proteini povezani sa upalom se akumuliraju, a kognitivne rezerve koje ste izgradili tokom života počinju da se troše. Dr Donai savjetuje da stalno radimo na smanjenju upale.

"To znači zdravu ishranu, vježbanje, opuštanje i izbjegavanje šećera i previše stresa. Hronični stres smanjuje energiju dostupnu za esencijalne funkcije popravke i rasta". Ona takođe upozorava na toksine iz životne sredine, kao što je mikroplastika u ambalaži hrane i pića.

"Naši putevi detoksikacije su nevjerovatno efikasni, ali su jednostavno preplavljeni brojem različitih hemikalija u toliko naših svakodnevnih proizvoda", kaže Donai.

Uprkos svemu, dr Donai ostaje optimistična: "Sve u vezi sa našim mozgom je usmjereno ka borbi za njegov opstanak. Ako podržavamo svoja tijela dobrom hranom, ostanemo fizički aktivni i dovoljno spavamo, ne moramo da prihvatimo biološki pad koji povezujemo sa starenjem".