Prošle godine navršilo se dvjesta godina od rođenja čuvenog srpskog pjesnika Branka Radičevića (1824-1853). Tim povodom ugledna izdavačka kuća "Prometej‘‘ iz Novog Sada izdala je knjigu

"Branko Radičević: besmrtni srpski pesnik". Njen autor je dr Gordana Petković, istoričarka, i muzejska savjetnica Muzeja grada Novog Sada, zaposlena u Zavičajnoj zbirci Sremskih Karlovaca, koja posluje u sastavu tog Muzeja. Ova izuzetno vrijedna knjiga pojavila se ujedno, i kao sastavni dio izložbe posvećene znamenitom piscu, a u njenom predgovoru, Petković je to i naglasila: "Zavičajna zbirka u Sremskim Karlovcima, kao dio Muzeja grada, sadrži bogatu kolekciju predmeta pod nazivom ‘Branko Radičević‘, koji svjedoče o njegovom školovanju, životu i književnom radu. Većina ilustracija u ovoj knjizi, kao i predmeta na izložbenoj postavci, potiče upravo iz Zavičajne zbirke".

 

Knjiga je inače, izašla u sklopu edicije "Karlovačka svedočanstva", pokrenute 2023. godine u Izdavačkoj kući "Prometej", "u namjeri da se sačuvaju od zaborava" mnoge značajne ličnosti i brojni događaji iz života Sremskih Karlovaca. Jedna od takvih ličnosti, neponovljiva, je i Branko Radičević, a u našem feljtonu iz ove knjige, prenijećemo njene dijelove koji se odnose na odrastanje, piščev život i stvaralaštvo, dok ćemo se piščevom preranom smrću i prenosom Brankovih zemnim ostataka na Stražilovo, baviti drugom prilikom na istom ovom mjestu. Feljton smo priredili uz odobrenje autorke i izdavača, a sve fotografije kojima je on ilustrovan, preuzete su, takođe, iz knjige "Branko Radičević: besmrtni srpski pesnik".

Dr Gordana Petković rođena je 1972. godine u Smederevu. Diplomirala je 1999. na odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, na kome je i doktorirala, 2016. godine. Autorka je čuvene monografije "Patrijarh Josif Rajačić (1785-1861)" i koaotorka više priređivačkih knjiga, među kojima su i "Uspomene prote Alimpija Popovića". Dr Petković je i autor ili koautor velikog broja izložbi i organizator mnogobrojnih predavanja i promocija.

                                                       ***

Nema mnogo sačuvanih podataka o porijeklu porodice i životu našeg velikog pjesnika Branka Radičevića, iako se on odvijao u prvoj polovini 19. vijeka, dakle ne tako davno. Ovaj svijet je napustio u mladom dobu, dok ga je otac Todor nadživio čak jedanaest godina, na osnovu čega zaključujemo da se o Branku vjerovatno moglo saznati i zabilježiti mnogo više dok je otac bio živ. Porodična dokumenta i pisma mogla su, takođe, osvijetliti neke strane života Brankovog. Posebno su ostali nejasni pojedini momenti u ranom djetinjstvu koji su mogli imati uticaja na njegovo bavljenje pjesništvom, na primjer koje mu je priče i pjesme majka čitala u ranim godinama i koliko je to uticalo na razvoj njegovog pjesničkog talenta. Nije nam poznato ni ko su mu bili drugovi u djetinjstvu, kako je provodio najranije godine, dok je cijela porodica bila još na okupu, niti kada se prva iskra pjesništva kod njega probudila.

Smatra se da je porodica Branka Radičevića starinom iz Kragujevačkog okruga i da se oko polovine 18. vijeka naselila u Boljevce u Sremu, koji je tada pripadao Austrijskoj carevini. Njegov djeda, Stevan, bio je činovnik, zbog čega je sa porodicom često mijenjao mjesto boravka. Živio je u Klenku, Novom Sadu i Brodu na Savi. U vrijeme boravka u Novom Sadu, 27. decembra 1801. godine (po starom kalendaru), rođen je Teodor (Todor), Brankov otac.

Iz ove porodice potekao je i Stevan Radičević, ministar pravde i prosvjete u Kneževini Srbiji, za vrijeme prve vlade kneza Mihaila Obrenovića (1842), za kojeg se bilježi da je bio Brankov stric i da je u nekoliko navrata novčano pomagao mladom pjesniku. Napisao je, godine 1849. u Zemunu, Projekat Ustava Srpske Vojvodine.

PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

(NASTAVIĆE SE)