Jugoslovenska ambasada u Pragu / foto: Iz knjige "Jugoslovensko-čehoslovački odnosi 1945–1955"
11/01/2024 u 08:17 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Jugoslavija i Čehoslovačka – od saveznika do neprijatelja (10): Živeći u Čehoslovačkoj branio Jugoslaviju

Feljton smo priredili prema knjizi dr Slobodana Selinića „Jugoslovensko-čehoslovački odnosi 1945–1955”, koju je objavio Institut za noviju istoriju Srbije iz Beograda

Poput Krejčove, jugoslovensku stranu izabrao je i Milan Rališ, ali je njegova odluka imala mnogo teže posljedice po njega, jer je, za razliku od Krejčove, svoju privrženost Jugoslaviji, KPJ i Titu morao da ispoljava u samoj Čehoslovačkoj, gdje je živio, a time i da na svojim leđima trpi sve posljedice te odluke. One su bile teške, ali je i njegova odluka bila čvrsta i nepromjenjiva. Rališ je bio jedan od onih ljudi iz Čehoslovačke, koji su radili na zbližavanju sa Jugoslavijom, a koji su poslije sukoba sa IB-om ostali uz Jugoslaviju. Rođen je u Jugoslaviji, ali se 1938. preselio u Čehoslovačku, noseći sa sobom odbojnost prema "staroj kapitalističkoj i monarhofašističkoj Jugoslaviji". U Čehoslovačkoj je radio kao pomoćni radnik. U KSČ se učlanio 1945. i postao je potpredsjednik partijske organizacije na Žiškovu. U avgustu 1948. posjetio je Jugoslaviju, na čelu jedne brigade rudara iz Mosta (100 km od Praga), koji su bili članovi tamošnje podržunice Saveza prijatelja Titove Jugoslavije. Brigada je posjetila jugoslovenske rudnike, industrijske centre, razna gradilišta, radnička odmarališta, a na Bledu ih je primio Josip Broz.

image

Dr Slobodan Selinić

foto: Privatna arhiva

Brigada je boravila u Jugoslaviji u veoma delikatnom momentu, kada je Rezolucija IB-a već bila objelodanjena, i kada su u odnosu ibeovskih zemalja prema Jugoslaviji već bile uočljive promjene. Te promjene, on i njegovi drugovi osjetili su prilikom prolaska kroz Mađarsku tokom povratka iz Jugoslavije, avgusta 1948. (Rališ je kasnije svjedočio da su u Budimpešti bili "obklopljeni na ulici skupinom madžarskih žandara, koji su vrlo nesimpatično na nas gledali"). U zemlju su se vratili 31. avgusta. Neprijatnosti su nastavljene odmah po povratku. Zbog istrajavanja u podršci Jugoslaviji, Rališ je izveden pred kadrovsku komisiju KSČ-a kao "nedostojni član", pa je ostao bez funkcija koje je do tada imao. Bio je izložen optužbama da je osramotio "Titove zavode" i izdao radničku klasu, prijetnjama da će biti izbačen iz Saveza prijatelja Titove Jugoslavije, i da je zaslužio najgoru kaznu. Nijesu mogli da mu oproste to što se prilikom boravka u Jugoslaviji vidio sa Titom. O njemu je krajem 1948. ili početkom 1949, raspravljala osnovna partijska jedinica u Pragu, na Žiškovu. Partijska istraga o njemu povedena je, vjerovatno, poslije njegovog članka u "Borbi‘" iz oktobra 1948. Njegovo sučeljavanje sa Partijom bila je petočasovna debata u prisustvu 120 članova partije. Uporno je branio i sebe i KPJ i "napokon otvoreno izjavio da on nije saglasan sa Rezolucijom Informbiroa", već da podržava KPJ. Pri tom je iznosio podatke iz jugoslovenskih materijala i članaka. Vjerovatno je njegov jedini uspjeh na ovom partijskom sastanku bio taj, što se deset članova partije uzdržalo od glasanja o njemu. Međutim, izbacivanje iz KSČ-a nimalo nije umanjilo Rališovu aktivnost. Naprotiv. Kada su Čehoslovačka i Jugoslavija povele borbu za prevlast u Savezu prijatelja Titove Jugoslavije u Čehoslovačkoj, on se bez uspjeha dosljedno borio za jugoslovenski uticaj. Pokušavao je čak i da razbije neke podružnice bivšeg Saveza prijatelja Titove Jugoslavije, u kome je Čehoslovačka uspjela da uspostavi svoju prevlast. Uporno je nastavio da odbija da se prikloni IB-u, održavao je prepisku sa Milanom Pavlačićem u Jugoslaviji, pisao pisma "Borbi" i bio duboko uvjeren da je Jugoslavija u pravu. Iz njega je na svakom koraku izbijala ljubav prema Titu, odbacivao je optužbe da je Jugoslavija vodila antisovjetsku politiku, i svjedočio da je prilikom boravka u Jugoslaviji na svakom koraku vidio ljubav prema najvećoj slovenskoj zemlji i njenom vođi Staljinu. U vrijeme kada je sa Jugoslavijom bilo sve teže održavati veze, radovao se kao malo dijete svakoj pozitivnoj vijesti koju je iz Jugoslavije dobijao, nadao se da će konačna pobjeda biti "naša" i da će biti "sjajnija od sunca". Svojim radom Rališ je isprovocirao akciju čehoslovačkih vlasti i partije protiv njega. Pod budnim okom partije, pripadnici čehoslovačke brigade, koja je bila u Jugoslaviji, osudili su jugoslovensku politku na sastanku 24. juna 1949. i tom prilikom za glavnog krivca i pobornika jugoslovenskih stavova u Čehoslovačkoj označili Rališa. Napadnut je i sa najvišeg mjesta i to na stranicama lista "Rude pravo".

PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

(KRAJ)

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
{"success":true,"message":null,"messages":null,"data":null,"logged_in":false}
27. februar 2025 22:13