Svetozar Marković, crtež Ferenca Haške / foto: Wikipedia
15/12/2023 u 06:54 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

„Jugoslovenska republikanska stranka u političkom životu Kraljevine Jugoslavije” (6): Podjela na liberale, radikale i socijaliste

Feljton smo priredili prema knjizi dr Aleksandra Lukića ‘‘Jugoslovenska republikanska stranka u političkom životu Kraljevine Jugoslavije (1920-1941)‘‘, koju je objavio Institut za noviju istoriju Srbije iz Beograda

Kao što je Dragiša Stanojević u vrijeme vlasti liberala i potom naprednjaka isticao nužnost da srpska intelektualna elita propovijeda republikanske vrijednosti srpskom narodu, i sada je u radikalskom režimu izričito savjetovao ovoj eliti da Srbe vaspitava u republikanskom duhu. Intelektualcima i inteligenciji koji su mu prigovarali da srpski narod nije spreman da prihvati republiku, tj. da ne razumije šta predstavlja republikanski oblik vladavine i da je izlišno bilo kakvo obrazovanje republikanske stranke u Srbiji, odgovorio je: "Baš kad bi se u Srbiji ostvarila republika poslije 20 ili 40 godina, potrebna je danas republikanska partija, jer dinastičke partije nijesu u stanju da narod vaspitaju u republikanskom duhu".

image

Dr Aleksandar Lukić

Dan

Zagovarajući širenje republikanskih ideja (slobodne volje naroda da odlučuje o političkim odnosima i najvažnijim političkim položajima u državi, ostvarenja socijalne ravnopravnosti u društvu) u narodu, Dragiša Stanojević je ipak ostao na stanovištu ustavne zakonodavnosti, budući da nije bilo društvenih i političkih uslova koji bi opravdali rušenje monarhije i uspostavljanje funkcionalne republike u ondašnjoj Srbiji. Drugi bitan momenat u njegovom uzdržavanju od pozivanja na radikalnu borbu protiv monarhije bio je nesloboda srpskog naroda van granica obrenovićevske Srbije. Rješavanje srpskog nacionalnog pitanja na Balkanu u smislu oslobođenja i ujedinjenja svih Srba u jednu nacionalnu državu išlo je u to vrijeme zajedno sa borbom za veću socijalnu pravdu i političke slobode srpskog naroda u granicama Srbije i van nje. Borba je bila dio, istina zakasnjeli, sličnog procesa koji se u Evropi već završavao stvaranjem velikih nacionalnih država Njemačke i Italije.

Dragiša Stanojević je smatrao da se ovaj proces mogao uspejšnije i bolje sprovesti na načelima republikanske demokratije, ali je kao uslov uspostavljanja republike postavljao nacionalno oslobođenje i ujedinjenje srpskog naroda. Odnosno, u okvirima slobodne i jake srpske nacionalne države bilo je moguće uspostaviti "srpsku republiku", budući da se samo u republikanskom obliku državnog uređenja istovremeno mogla ostvariti i neophodna socijalna pravda i solidarnost materijalno siromašnog srpskog društva.

Uoči oslobodilačkih ratova Srbije krajem sedamdesetih godina 19. vijeka srpska inteligencija je bila podijeljena na klasične evropske političke struje: liberale, radikale i socijaliste. U posljednje tri decenije 19. vijeka dio srpske omladine je tokom školovanja u inostranstvu (Švajcarskoj, Francuskoj, Rusiji) prihvatio republikanske i socijalističke ideje. Između ostalih, "republikansko-socijalistička" škola izučavana je u Cirihu, u Švajcarskoj. Jovan Žujović, jedan od prvaka JRS, sjećao se 1923. da se toliko "Srbijanaca" učilo u Cirihu socijalizmu i republikanizmu da su ih po povratku u Srbiju često nazivali pripadnicima "ciriške škole", "ciriškim revolucionarima", "ciriškim otrovima". Ideje Svetozara Markovića, srpskog socijaliste i radikala, takođe su uticale u socijal-republikanskom duhu na obrazovanje Jovana Žujovića i drugih srpskih omladinaca, potonjih članova Republikanske stranke u Kraljevini SHS/Jugoslaviji. Nakon povratka u Srbiju Svetozar Marković je sa svojim pristalicama pokrenuo list "Radnik", u kome su raspravljali "poglavito radničko pitanje, tumačili socijalizam i Internacionalu, branili Parisku Komunu". Posljedica njihove djelatnosti bilo je stvaranje plodnog tla za razvitak socijalizma u Srbiji.

Priroda srpskog društva, pretežno agrarnog, sa nerazvijenom industrijom i malim brojem radnika, i neriješeno nacionalno pitanje diktirali su Svetozaru Markoviću i socijalistima okupljenim oko njega da izvrše reviziju svog rada i izrade praktičniji program, koji se "prilikama mogao prilagoditi i brže ostvariti".

PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

(NASTAVIĆE SE)

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu

Komentari (0)

Još nema objavljenih komentara

Ostavite svoj komentar

  1. Registrujte se ili prijavite na svoj nalog

Izdvojeno

25. februar 2025 06:29