Odnosi između Italije i Jugoslavije u periodu između dva svjetska rata veoma su bitan segment za razumijevanje istorije Kraljevine SHS/Jugoslavije za sve vrijeme njenog postojanja. Oni su bitni i za razumijevanje istorije Balkana, Podunavlja, pa i cijele međuratne Evrope. Ovim riječima poznati srpski istoričar dr Bojan Simić objasno je značaj međuratnih odnosa između Jugoslavije i Italije, čime se bavi njegova knjiga "Milan Stojadinović i Italija, između diplomatije i propagande". Simićevu knjigu, koju smo već jednom koristili na ovom mjestu, objavio je 2019. godine Institut za noviju istoriju Srbije iz Beograda, na kome je on zaposlen kao viši naučnih saradnik. Uz njegovo odobrenje i saglasnost izdavača, ovog puta, iz ove njegove knjige, daćemo skraćeni pregled jugoslovensko-italijanskih odnosa u drugoj polovini tridesetih godina prošlog vijeka.

Dr Bojan Simić je rođen 1977. godine u Beogradu, gdje je 2002. kao prvi u generaciji diplomirao na Katedri za istoriju Jugoslavije Filozofskog fakulteta, na kome je magistrirao 2006. Doktorirao je u Italiji 2011. na Scuola Normale Superiore di Pisa. Pored pet monografija, autor je i preko četrdeset naučnih članaka u domaćim i stranim časopisima i zbornicima radova.Urednik je biblioteke "Studije i monografije" Instituta za noviju istoriju Srbije iz Beograda.

Milan Stojadinović

-FOTO: VIKIPEDIJA

Posjeta Milana Stojadinovića Italiji u decembru 1937. formalno je bila uzvratna posjeta Galeacu Ćanu, koji je posjetio Jugoslaviju marta iste godine, kada je potpisan Beogradski sporazum. Dogovor je išao preko italijanskog poslanstva u Beogradu i agilnog poslanika Indelija. Kao mogući datumi pominjani su sredina ili kraj novembra. Jugoslovenski premijer je ljubazno ponudio grofu Ćanu da on izabere.

Preciziranje datuma posjete uslijedilo je početkom novembra, kada je Ćano u svom dopisu Mariju Indeliju predložio period između 6. i 10. decembra. U samom dokumentu poručio je Indeliju da podrži Stojadinovića na putu koji je on do sada "vjerno slijedio", što je Ćano bio "srećan i zadovoljan da prizna". Stojadinović je brzo pristao na predlog, tako da je Indeli već 10. oktobra izvijestio da je nakon razgovora sa jugoslovenskim predsjednikom vlade sve utanačeno.

Musolini je u to vrijeme već donio odluku da Italija napusti Društvo naroda. Datum te odluke bio je povezan sa Stojadinovićevom posjetom. U tajnom telegramu od 27. novembra Ćano je javio ambasadoru u Berlinu Atoliku da se ne želi da Stojadinović "bude doveden u neprijatnu situaciju" ako bi se taj akt izvršio u vrijeme njegovog boravka u Italiji. Iz tog razloga zvanično objavljivanje istupanja iz Društva naroda pomjereno je za 11. decembar.

Djeluje da su obije strane sa nestrpljenjem čekale posjetu. O značaju same posjete i svog gosta, Ćano govori u svom dnevniku: "Pripreme za Stojadinovićevu posjetu su završene. Stiže večeras u 21.50. Ići ću na željezničku stanicu sa Dučeom. Pobrinuo sam se i za najsitnije detalje ove posjete. Želim da se ovom čovjeku, koji se pokazao iskren prijatelj, ukaže izuzetan doček. [...] Od političara koje sam dosad sreo na svojim evropskim putovanjima, on me najviše interesuje. Francuzi i Englezi gutaju gorke pilule zbog ove posjete. Na osnovu jednog uhvaćenog telefonskog razgovora između engleskog atašea za štampu i jednog novinara, ispostavilo se da britanska ambasada širi vijesti kako se spremamo da iskoristimo Stojadinovićevu slabost prema lijepim ženama da bismo ga što više privezali za naš vagon. Ovo je djelimično tačno. Duče se nasmijao kada sam mu rekao da sam, pored zvaničnih prijema, spremio i nekoliko balova sa najljepšim ženama rimskog društva."

Neposredno prije Stojadinovićeve posjete preduzete su i izvjesne mjere bezbjednosti. Jugoslovenski delegat Ministarstva unutrašnjih poslova, u saradnji sa italijanskim vlastima, dobio je određene informacije o pripremi atentata. Kao preventivna mjera, uslijedilo je hapšenje na 15 dana svih emigranata, izuzev onih koji su već bili konfinirani na ostrvu Liparima. Njih su čuvale ratne lađe uz pojačano prisustvo policije. Ćano je zabilježio da je osumnjičeni za pripremanje atentanta, član hrvatske emigracije, uhapšen početkom decembra.

PRIREDIO:

MILADIN VELjKOVIĆ

(NASTAVIĆE SE)