Bovan je veoma interesantno naselje, svo od kamena i kamenih kuća, smješteno na samom rubu pitome Bjelopavlićke ravnice, u neposrednoj blizini nekadašnjeg "carskog puta", koji je vodio od Skadra, preko Podgorice i Spuža prema Nikšiću i dalje prema Mostaru i Travniku, u vrijeme osmanlijske okupacije Balkana glavnom centru uprave pokorenih teritorija i sjedište sultanovih izaslanika. Sada je to praktično početak novog kolskog puta od Danilovgrada do manastira Ostrog.

Po nekim podacima ovo mjesto dugo je bilo kamen međaš Bjelopavlića, prvog od sedmoro crnogorskih brda i Crne Gore ka granici sa turskom carevinom. Sama činjenica da Bovan znači utvrdu, a na starogrčkom jeziku i tvrđavu, kakvih sa ovim imenom ima nekoliko u Srbiji, to potvrđuje. Da li naš Bovan, po toj logici, ima neku vezu sa Jerininim gradom u Morakovu, koje se nalazi na samom kraju Nikšićke župe, nijesmo uspjeli da sigurno utvrdimo, ali se zna da je katun Turja, koji se nalazi odmah iznad Morakova, bio ljetnje stanište, odnosno glavni katun Kadića iz Bovana, pa i ovakve pretpostavke mogu imati smisla.

Inače, sama riječ Bovan, po Vukovom rječniku znači oštar kamen (bovanica), koga u ovom kraju ima napretek, pa se može zaključiti da je upravo tako i nastalo ime mjesta. Bovan, a ne Boan, kako se u Bjelopavlićima često u običnom razgovoru pogrešno navodi ime mjesta, vjerovatno pod uticajem imena varošice Boan u Drobnjaku.

"Kadići od Bovana do naših dana"

Nema, međutim, potpunih i sačuvanih podataka ni o tome kada je prvi put ovdje započelo da se gradi naselje. Petar Šobajić u svojoj knjizi "Bjelopavlići i Pješivci" (objavljena prvi put u Beogradu 1920.godine) navodi da je selo gdje su živjeli Kadići "ostatak iz predhrišćanskog doba" i dodaje, pozivajući se na K. Jirečeka, da je izraz Bovan "služio kod starih Srba za oznaku idola". U jednom manastirskom zapisu se navodi da su Kadići kao njegovi stanovnici i vlasnici zemlje u cijelom kraju od Slatine i Međica do Rova i Rsojevića, bili uzorni domaćini i ratnici na glasu, pa su i Turci izbjegavali sukobe s njima, jer su bili izuzetno hrabri, složni kao braća, a u jedno vrijeme imali su i svoju četu. Po drugim podacima oni su organizovali i prvu crnogorsku "carinu" na ovom dijelu puta za robe koje su karavani prenosili dalje u unutrašnjost i posebno prema Onogoštu, kako se u tursko vrijeme zvao Nikšić, i po tom osnovu ubirali značajne prihode za sebe i Crnogorski dvor. Do našeg vremena ostala je sačuvana priča da je u jednom trenutku ovdje živjelo od 90 do 130 domaćinstava, dok Petar Šobajić u svojoj etnografskoj studiji navodi da je Bovan šezdesetih godina 19. vijeka brojao 30 do 50 domova.

Akademik Zoran Lakić u svojoj knjizi "Danilovgrad kroz istoriju",(izdanje "Oktoih" Podgorica i "Štampar Makarije" Beograd, 2011. godine), pišući o "surovom ubistvu i drakonskoj odmazdi" za ubistvo knjaza Danila, navodi da je na Bovanu 1860. godine živjelo oko 70 domaćinstava. Momci su bili viđeni i po ljepoti - na daleko čuveni, dobri junaci i još bolji domaćini, navodi Lakić istorijske izvore iz toga doba i pričanje starih Bjelopavlića.

Da je riječ o velikom selu i velikom bratstvu, možda najvećem u svom vremenu koje je živjelo u Bjelopavlićima, svjedoče i ostaci desetina kamenih zidina, koje su 140 godina kasnije prekopavali potomci slavnih Kadića, onih koji su tu živjeli prije nego što je naselje opljačkano, popaljeno i do temelja porušeno od strane knjaza Nikole i njegovih egzekutora, predvođenih knjaževim ocem, velikim vojvodom Mirkom Petrovićem. Sve to u znak odmazde nad nedužnim narodom što je Todor Kadić ubio knjaza Danila zbog sramote koju je nanio njemu i njegovoj porodici lično, njegovom bratstvu, plemenu, ali i cijeloj Crnoj Gori.

      Ostaci zidina koje se i danas vide potvrđuju da su tu živjeli vrlo agilni i sposobni ljudi. Oni su, uz to, bili i prilično imućni, pa su za izgradnju svojih kuća od kamena dovodili sa mora majstore, koji su odvajkada bili poznati kao graditelji najljepših kuća i palata duž cijele jadranske obale. Zbog svega toga Bovan je i slovio kao pravi presto Brda (Bjelopavlića).

PRIREDIO:

MILAN STOJOVIĆ

NASTAVIĆE SE