"Milovan Đilas, jugoslovenski politički rukovodilac i disident svjetskog glasa predstavlja važnu, složenu i izazovnu temu za istraživanje. Složenost izučavanja ove teme ogleda se prvenstveno u tome što se u slučaju Milovana Đilasa radi o slojevitoj
ličnosti, čije su se djelatnosti odvijale na polju politike, književnosti i ideologije". Ove riječi dio su opširnog predgovora poznatog srpskog istoričara dr Aleksandra V. Miletića, kojima je čitaocima najjezgrovitije objasnio sadržaj svoje obimne (681 stranica) knjige "Saradnik, protivnik, neprijatelj: idejno-politička delatnost Milovana Đilasa 1945-1954". Ovu izuzetno vrijednu monografiju, koja je prvo i jedino djelo ovakve vrste do sada napisano o Đilasu, objavio je 2022. godine Institut za noviju istoriju Srbije iz Beograda, na kome je Miletić zaposlen kao viši naučni saradnik, a uz njegovo i odobrenje izdavača, kroz ovaj feljton, započećemo iz nje objavljivanje najzanimljivijih detalja. Ovog puta to će, sa izvjesnim skraćenjem, biti poglavlje "Uvod - sazrijevanje revolucionara"
Dr Aleksandar V. Miletić (Aleksinac, 1982), kao što smo već kazali, viši je naučni saradnik Instituta za noviju istoriju Srbije iz Beograda. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom gradu, a studije istorije na Filozofskom fakultetu u Nišu. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na katedri za istoriju Jugoslavije sa temom "Politička djelatnost Milovana Đilasa 1944-1954". Prije ove objavio je dvije monografije, isto tako, posvećene političkoj djelatnosti Milovana Đilasa:"Prelomna vremena. Milovan Đilas i zapadnoevropska socijalistička i socijaldemokratska levica 1950-1954" (2019) i "Titov emisar Milovan Đilas: diplomatsko-pregovaračke i spoljnopolitičke aktivnosti (1943-1953)", (2021).
***
"Bilo je i drugih uvjerenja i obaveza koje su me održavale, ali je Crna Gora uvijek bila prisutna i inspirativna, uvijek postojana. I sve se procjenjivalo kroz nju, provjeravalo u njoj, u njenim iskušenjima i podvizima." Ovako je u jednom svom eseju Milovan Đilas objasnio uticaj i značaj zavičaja na njegov život i rad.
Na osnovu sopstvenog iskustva i saznanja iz oblasti nacionalne istorije istoričar može lako doći do zaključka da značaj istorije i tradicije u Crnoj Gori nije zanemarljiva činjenica. U jednoj svojoj analizi profesor Branko Petranović postavlja pitanje: "Zar u Crnoj Gori istorijska svijest nije odvajkada imala natprosječni značaj u odnosu na mnoga društva, zahvaljujući naslagama tradicije i osobenom istorijskom razvoju?" Kao svojevrstan odgovor na ovo pitanje Petranović malo dalje izvodi zaključak: "Crnogorac je uvijek bio zasijenjen svojom prošlošću, sklon da je prima na romantičan način, u znaku gusala i epskog doživljavanja. Istorijska svijest je tim neophodnija i značajnija u životu, jer se široko rasprostire, gotovo na cijelo društvo, stvarajući i oblikujući praktično društvenu svijest." Nema razloga sumnjati da i rođeni, zavičajni Crnogorac Milovan Đilas nije naslijedio karakteristike obilježja svog podneblja, tradicije i društva. Pored važnosti podneblja u kojem se formirala, na biografiju jedne ličnosti imaju uticaja vrijeme u kojem živi, istorijske prilike i događaji. Period koji nazivamo Đilasovom mladošću (od rođenja 1911. do dolaska na studije u Beograd 1929. godine) ispunjen je brojnim važnim i prelomnim istorijskim događajima: Balkanski ratovi, Prvi svjetski rat, nestanak države Crne Gore, stvaranje nove države Kraljevine SHS (Jugoslavije). Pomenuti događaji, koji zahvataju najraniji period Đilasovog (svjesnog) života, djetinjstvo i školovanje, nesumnjivo su ostavili tragova u njegovom sjećanju, pa tako i na sazrijevanje i formiranje ličnosti.
PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ
(NASTAVIĆE SE)
