Село у Корушкој - у позадини највиши врх у Аустрији Гросглокнер (ФОТО: ВИКИПЕДИЈА) / -ФОТО: ВИКИПЕДИЈА
17/12/2022 u 16:50 h
Živana JanjuševićŽivana Janjušević
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
StoryEditor

Sukob Jugoslavije i Austrije oko Koruške (4): Nezadovoljstvo rezultatima koruškog plebiscita

Feljton smo priredili prema knjizi dr Petra Dragišića "Odnosi Jugoslavije i Austrije "1945–1955", koju je objavio Institut za noviju istoriju Srbije iz Beograda

Posebno nezadovoljstvo rezultatima koruškog plebiscita demonstrirano je u Ljubljani, gdje je na protestima traženo protjerivanje njemačkog i italijanskog stanovništva iz Jugoslavije i zahtijevana ponovna okupacija Koruške. Slovenački general Maister tražio je od Beograda pokretanje vojne operacije na prostoru južno od Drave. Ishod plebiscita u zoni I nije razbjesnio samo jugoslovenske Slovence. Vlada Kraljevine SHS nije pokazivala namjeru da se pomiri sa rezultatom izjašnjavanja stanovništva u zoni I. Beograd je ubrzo po završetku plebiscita protestovao kod Međusavezničke komisije, navodeći nepravilnosti u sprovođenju glasanja u zoni I. Istovremeno su jugoslovenske trupe umarširale u spornu zonu. Jugoslovenska strana je tvrdila da je cilj operacija jugoslovenskih trupa u južnoj Koruškoj isključivo zaštita tamošnjeg slovenačkog stanovništva. U vezi sa tim beogradski dnevnik "Politika" izvјeštavao je o navodnim napadima austrijskog stanovništva u Koruškoj na pripadnike tamošnje slovenačke manjine. Pokušaj jugoslovenske strane da se revidira rezultat plebiscita nije uspio. Pod pritiskom velikih sila, vojska Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca je, kao i 1919. godine, napustila teritoriju Austrije. Spremnost vlade Kraljevije SHS na popuštanje u vezi sa pitanjem Koruške najavio je krajem oktobra 1920. godine jugoslovenski predstavnik u plebiscitnoj komisiji Jovan Jovanović, u "Politici". Jovanović je naglasio da tokom plebiscita u zoni I nije došlo do većih nepravilnosti i podvukao nepristrasnost savezničke plebiscitne komisije.

Poslije plebiscita u zoni I i neuspješne diplomatske inicijative jugoslovenske vlade u proljeće 1921. godine da anektira koruške oblasti, jugoslovenska strana je morala da odustane od teritorijalnih pretenzija prema Austriji. Iako se Kraljevina SHS pomirila sa rezultatom plebiscita, sukob oko statusa slovenačke manjine u Austriji ostao je značajan aspekt austrijsko-jugoslovenskih odnosa tokom međuratnog perioda

Izjava srpskog diplomate u "Politici" otkrila je izvјesne unutrašnje nesuglasice u Kraljevini SHS u vezi sa politikom prema pitanju Koruške. Jovanović se u svojoj izjavi osvrnuo i na tekstove ljubljanske štampe o koruškom plebiscitu, u kojima je isticana odgovornost Beograda za neuspјeh jugoslovenskog plana. Te prigovore Jovanović je odbacio sa obrazloženjem da je za pripremu plebiscita u Koruškoj bila nadležna Ljubljana.

Poslije plebiscita u zoni I i neuspješne diplomatske inicijative jugoslovenske vlade u proljeće 1921. godine da anektira koruške oblasti, jugoslovenska strana je morala da odustane od teritorijalnih pretenzija prema Austriji. Iako se Kraljevina SHS pomirila sa rezultatom plebiscita, sukob oko statusa slovenačke manjine u Austriji ostao je značajan aspekt austrijsko-jugoslovenskih odnosa tokom međuratnog perioda. Jugoslovenska strana nije bila zadovoljna politikom prema slovenačkoj manjini u Austriji, pri čemu je posebno bila kritikovana prosvjetna politika austrijskih vlasti u Koruškoj. Nezadovoljstvo statusom koruških Slovenaca jugoslovenska strana koristila je i kao izgovor za ograničavanje prava njemačke manjine u Jugoslaviji.

Jugoslovensko-austrijski odnosi, koji su u prvim poslijeratnim godinama bili pokvareni usljed teritorijalnog spora, dodatno su bili opterećivani činjenicom da se pojedini slovenački krugovi nijesu mirili sa neuspjehom jugoslovenske politike prema Koruškoj. Tekstovi u slovenačkoj štampi u kojima se tražilo prisajedinjenje Koruške Jugoslaviji (Kraljevini SHS) iritirali su austrijske diplomate u Jugoslaviji, koji su za takve tendencije u Sloveniji krivili i Beograd.

Politički spor dviju država oko Koruške nije pogodio sve aspekte odnosa Kraljevine SHS (Kraljevine Jugoslavije) i Austrije. To je važilo prije svega za privredne odnose dviju zemalja. Između dva svjetska rata, Austrija se, uz Italiju, Čehoslovačku i Njemačku, ubrajala u najznačajnije trgovinske partnere Jugoslavije. Štaviše, 1920, 1921, 1923. i 1933. godine Austrija je imala najveći udio u jugoslovenskom izvozu. Tokom međuratnog razdoblja (do 1937. godine), Austrija je, izuzimajući 1931. i 1935. godinu, imala najveći ili drugi po veličini udio u jugoslovenskom uvozu. Najveći udio trgovanja sa Austrijom u ukupnom jugoslovenskom uvozu između dva svjetska rata ostvaren je 1922. godine – 28,9 odsto.

Sredinom tridesetih godina došlo je do značajnih promjena pravaca jugoslovenske spoljne trgovine. Sankcije Društva naroda protiv Italije 1935. godine negativno su se odrazile na privredne veze Jugoslavije i Italije. Sa druge strane, poslije potpisivanja jugoslovensko-njemačkog klirinškog ugovora intenzivirali su se ekonomski odnosi između Kraljevine Jugoslavije i Njemačke. Uprkos redukovanju udjela trgovanja sa Austrijom u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni Kraljevine Jugoslavije, jugoslovensko-austrijski trgovinski odnosi sve do ulaska Austrije u njemački Rajh (Anšlus) u proljeće 1938. godine nijesu značajnije izgubili na intenzitetu.

PRIREDIO:

MILADIN VELjKOVIĆ

(NASTAVIĆE SE)

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
10. maj 2024 16:30