Piše: Momčilo Pantelić

Ni časka nije časio da demantuje ovo krivokletstvo. Ti ljudi su ulazili pod zemlju da bi spasavali tuđe živote, a ne da bi kopali litijum, objasnio je na Fejsbuku. Odatle ga je prenio i Njujork tajms, kao još jedan dokaz argumentovane odbrane stvarnosti od izmišljotina.
Ovo je samo jedan čin svekolike drame. Jer, katastrofalno nevrijeme u SAD, usred predsjedničkih izbora, izazvalo je i seriju katastrofičarskih dezinformacija u koje je upleten i, mrski nam, litijum.
Oko tog minerala, važnog za tranziciju od goriva ka baterijama, bukti strateška borba širom svijeta, ali je on, u aktuelno izdvojenoj epizodi zbližio američke i srpske teoretičare zavjere. I jedni i drugi su ga isfabrikovali u faktor političkih izbora.
Prvo ovdje. Znajući da je nepopularno njegovo iskopavanje oko Jadra, plodnog tla pod kojim je i velika zaliha pitke vode, vlast je obustavila projekat Rio tinta i tako prije izbora povećala podršku glasača. Kad je na njima prošlog decembra pobijedila, obrnula je ćurak naopako.
Sada sve snage upreže za njegovo rudarenje. A bunu obmanutih optužuje da smjera da izazove građanski rat i nasilnu smjenu vlasti.
Još jednom je tako primijenila oprobani metoda – učvršćenje vladavine strahom od izmišljene antidržavne zavjere. Ovog puta se, međutim, u tome pretjeralo, pa je strah mahom prevladan masovnim aktivizmom za odbranu jedine neprikosnovene vlasti na planeti – trijumvirata vazduha, vode i zemlje – od sila koje bi da je potkopaju.
Preko bare se do "izbornog litijuma" došlo tek uz pomoć uragana Helen i Miltona. Oni su u razmaku od samo dvije jesenje nedjelje odnijeli više od 230 života u šest saveznih država, načinivši štetu koja, po procjeni agencije Mudi, može da premaši 50 milijardi dolara.
Istovremeno sa ubistvenim nevremenom, građane su preplavile glasine da ga je iznedrila politička ujdurma. U takvim zlosutnostima su, prema dostupnim izvještajima, prednjačile pristalice bivšeg predsjednika i učesnika u finalnom dvoboju za Bijelu kuću, Donalda Trampa, kao i još dešnje formacije.
Vihor nedokazivosti protiv tajanstvenosti, uskovitlao je i litijum. Navodno je oluja "usmjerena" da počisti prostor u Sjevernoj Karolini kako bi se otvorili kopovi litijuma. Nadovezale su se i teze da su tamo bageri poslati da uz olakšavanje rudarenja, zakopavaju i nastradale, ne bi li se ublažile razmjere tragedija.
Administracija predsjednika Džoa Bajdena, operativne službe, bageraši i prozvane rudarske kompanije, neprestano demantuju postojanje takvih zloupotreba, koje liče na fatamorgane. Ujedno i ukazuju da zlonamjerne glasine usporavaju pomoć masama ugroženih, pa i obezvređuju spasilačke misije.
U jednom od najviše postradalih mjesta u Sjevernoj Karolini je, doista, došlo do jednodnevnog obustavljanja akcije spasilaca, jer se pročulo da su se "u lov" na njih uputile izvjesne naoružane grupe. Već sjutradan je istraga saopštila da nema dokaza za postojanje takve opasnosti, ali je za svaki slučaj uhapšeno jedno sumnjivo lice.
Najvatrenije Trampove pristalice forsiraju njegove teze o iskvarenosti postojećeg poretka, pa su lansirali "nalaz" da vladajuće demokrate "upravljaju nevremenom" i da su uragane usmjerili ka oblastima u kojima njegovi republikanci tradicionalno dobijaju više glasova. Svi konsultovani eksperti su to opovrgli, tvrdeći da ni vrhunske nauke i tehnike nikako ne mogu da kontrolišu uragane.
Hroničari podsjećaju da se Tramp, pred izbore koje je 2000. izgubio, raspitivao kod naučnika da li protiv uragana može da se upotrebi nuklerana bomba. Nije ga, očito, fascinirao nalaz NASA, da "uragan za vrijeme svog postojanja, ima energiju ravnu onoj u 10.000 atomskih bombi". Na isto poređenje se sada, u magazinu Atlantik, pozvala mičigenska meteorološkinja Kejti Nikolau da bi opovrgla slutnje da je tako moćnu silu mogućno usmjeravati uopšte, a pogotovo ne za stranačke obračune.
Problem je i kulturološki, jer su Amerikanci, još od pionirskih pohoda, navikli da potčinjavaju prirodu sebi, ističe se u istraživanju londonskog Fajnenšel tajmsa, uz sugestiju da je kucnuo čas da se na nju privikavaju. A ne trude se dovoljno.
Citira se, pritom, nalaz da 40 odsto Amerikanaca živi u primorskim područjima koja su najizloženija udarima uragana. Ukupna šteta od klimatskih lomova u Americi je lane iznosila 165 milijardi dolara, ali je uprkos tome, seoba ka rizičnom priobalju, uvećana za 146 procenata u ovoj i prethodne tri godine.
Očigledno je, zaključuje se, da pojedinci i biznis, privučeni manjim porezima i jevtinijim nekretninama, daju prednost kratkoročnoj vajdi nad dugoročnim ljudskim pa i finansijskim rizicima od prirodnih katastrofa. I tu su različiti pristupi duelanata u trci ka Bijeloj kući. Dokaze da su klimatski lomovi pospješeni ljudskim neobuzdanostima, Bajden prihvata, dok ih Tramp odbacuje.
Kako ovdje svesrdno i posvećeno zagađujemo životnu sredinu, reklo bi se da smo i u ovom pogledu bliži Trampu. Uostalom, i on i ovdašnja vlast, za sve krive "unutrašnje neprijatelje". Pa rudare po njima, da se sva zemlja trese, kao kad se iz podzemlja odvaljuje litijum.

novimagazin.rs

(Autor je spoljnopolitički komentator)