Fadilj Hodza / -FOTO: VIKIPEDIJA
15/01/2023 u 13:10 h
Živana JanjuševićŽivana Janjušević
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Autonomija Kosova i Metohije u Srbiji (1945–1969) (2): Kursevi albanskog jezika za službenike

Feljton smo priredili prema knjizi dr Igora Vukadinovića "Autonomija Kosova i Metohije u Srbiji (1945–1969)", koju je objavio Balkanološki institut SANU iz Beograda 2022. godine

Novoformirana Komisija za nacionalne manjine CK Saveza komunista Jugoslavije je na prvom sastanku zaključila da albanska nacionalna manjina "kao najbrojnija, ima svoje vlastite probleme, koji će se morati posebno razmatrati". Zaključeno je i da je neophodno da se za ovu zajednicu donose "diferencijalna rješenja u odnosu na druge, znatno manje manjinske grupe". Vođena ovim zaključcima, Komisija je iskoračila iz izvorne djelatnosti, preuzevši zadatak da vodi brigu o položaju autonomije Kosova i Metohije u Srbiji. Jedan od prvih zaključaka Komisije bio je da su dosadašnja ulaganja u ekonomiju Autonomne kosovsko-metohijske oblasti bila "nedovoljna". Materijali koje je Komisija razmatrala na sastancima uglavnom su se odnosili na ekonomske pokazatelje Autonomne kosovsko-metohijske oblasti u cjelini. Savezna Komisija za nacionalne manjine pretvorila se u partijski organ čiji je zadatak bio da ojača autonomiju Kosova i Metohije i učvrsti albansku političku dominaciju u oblasti.

Predlozi Komisije za nacionalne manjine bili su usaglašeni sa namjerama jugoslovenskog partijskog vrha. Od 1957. dio novca iz budžeta Jugoslavije i Srbije počeo je da se izdvaja sa isključivom namjenom za ekonomski razvoj Kosova i Metohije. Donacija od 50 milijardi dinara iz saveznog budžeta za investicije u oblasti 1957–1961. godine označila je početak privrednog procvata oblasti.

Ohrabren novom politikom vrha partije, Fadilj Hodža je 1958. počeo da inicira poteze u cilju "ostvarivanja ravnopravnosti Albanaca" u autonomnoj oblasti na čijem čelu se nalazio. Oblasno izvršno vijeće je u junu 1958. donijelo Uputstvo o upotrebi albanskog jezika u oblasti, u kojem je propisano da sva pravna akta opšteg karaktera moraju biti napisana na oba jezika. Navedeno je da prepiska između organa, podnesci građana i individualni akti mogu biti napisani i na srpskom i na albanskom jeziku. Uputstvo je sadržalo i naredbu da svi službenici u većinski albanskim opštinama moraju poznavati albanski jezik, a preduzete su i mjere kako bi se Uputstvo sprovelo u djelo. Kako je ocijenjeno u Izvještaju o nacionalnim manjinama FNRJ, u AKMO je tokom 1958. izvršeno "kampanjsko učlanjivanje" Albanaca u Savez komunista, kako bi se povećao njihov udio u partijskom članstvu. Od ukupno 17.831 Albanca u Savezu komunista na Kosovu i Metohiji krajem 1958, čak 37,2 odsto predstavljali su novopridošli članovi, koji su u partiju primljeni tokom te godine.

Ohrabren novom politikom vrha partije, Fadilj Hodža je 1958. počeo da inicira poteze u cilju "ostvarivanja ravnopravnosti Albanaca" u autonomnoj oblasti na čijem čelu se nalazio. Oblasno izvršno vijeće je u junu 1958. donijelo Uputstvo o upotrebi albanskog jezika u oblasti, u kojem je propisano da sva pravna akta opšteg karaktera moraju biti napisana na oba jezika

Komisija za nacionalne manjine SKJ inicirala je i jačanje autonomnih institucija, što je pravdano i "odgovorom na antijugoslovensku kampanju iz Albanije". Na sastanku Komisije 13. oktobra 1958. predloženo je da albanskojezični nedjeljnik "Rilindja" postane dnevni list, kao i da se poveća domet Radio Prištine, tako da stanica može da se sluša na području čitave oblasti. Radio Priština je 60 odsto programa emitovala na albanskom jeziku, a ostatak na srpskom i turskom jeziku.

Predsjednik Izvršnog vijeća AKMO Fadilj Hodža je na sjednici Oblasnog vijeća Narodnog odbora AKMO 22. marta 1963. kao osnovni problem pravosuđa na Kosovu i Metohiji naveo "nedostatak sudija albanske i turske nacionalnosti". On je poručio da su dosadašnje mjere na "poboljšanju nacionalnog sastava" oblasne i opštinske uprave dale "samo izvjesne rezultate". Hodža je pričao i o mjerama uvođenja dvojezične administracije i saopštio da je uvedeno "stimulativnije nagrađivanje službenika koji na svom radnom mjestu jednovremeno rade na dva jezika", odnosno da su ovim službenicima povećane plate.

Koliko je Fadilj Hodža revnosno koristio svoj položaj za jačanje albanskih pozicija ukazuje i to što je prisutne odbornike obavijestio da su među zaposlenim službenicima oblasne administracije sprovedeni ispiti o poznavanju albanskog jezika. Srpski i crnogorski službenici koji nijesu pokazali zavidno znanje albanskog jezika, poslati su na dvomjesečne kurseve albanskog jezika, dok su onima koji su govorili albanski plate povećane. Predsjednik Izvršnog vijeća AKMO je nerijetko kritikovao srpske partijske funkcionere u Oblasti koji nijesu govorili albanski jezik.

PRIREDIO:

MILADIN VELjKOVIĆ

(NASTAVIĆE SE)

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu

Komentari (1)

This comment was minimized by the moderator on the site

sve dok dps sudije i sudije sa upitnim znanjem i diplomama ne budu nikom odgovarale za svoj rad nema naprijed.jadna si crna goro

djuroperovic
Još nema objavljenih komentara

Ostavite svoj komentar

  1. Registrujte se ili prijavite na svoj nalog

Izdvojeno

18. mart 2025 11:14