Тито и Ричард Никсон / -(FOTO: BETTMANN/BBC)
12/11/2023 u 09:51 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Henri Kisindžer u Beogradu (3): Srdačno pismo Niksona Titu

Feljton smo priredili prema knjizi dr Bojana B. Dimitrijevića ‘‘Kisindžer u Beogradu: Henri Kisindžer, Tito i Jugoslavija u Hladnom ratu i ratovima 1990-ih‘‘, koju je objavio Institut za savremenu istoriju iz Beograda, 2023. godine

Na samom početku Niksonovog mandata, jugoslovenska štampa Henri Kisindžera ne prepoznaje, već se samo pominju predsjednik Nikson i njegovi neimenovani "glavni savjetnici". Kisindžer navodi da je osnovni zadatak savjetnika za pitanje nacionalne bezbjednosti prije svega planiranje, dakle, ne da bude posrednik između predsjednika i državnog sekretara već da se bavi dugoročnim problemima, a ne taktičkim pitanjima i potezima. Tako je vjerovatno bilo na početku. Kako je vrijeme prolazilo, Kisindžer je dosegao pozicije najmoćnijeg čovjeka američke diplomatije. On je, za razliku od prethodnika, unio u nju značajan intelektualni kapital, kako to primјećuje Nil Ferguson.
"I Nikson i ja unijeli smo svoja čvrsta protivkomunistička uvjerenja u sprovođenje jedne složene strategije, zamišljene da naš cilj postigne u stupnjevima, od kojih je svaki po definiciji morao dobaciti krajnji ideal i stoga biti kritikovan kao amoralan. Spoljnu politiku smo sagledali kao jedan neprekinut proces, bez završne tačke, za razliku od shvatanja koje je vladalo među liberalima i konzervativcima da treba ići za nizom klimaksa od kojih svaki dovodi do vrhunca svoju fazu i time otklanja potrebu za neprekidnim naporom", objašnjava Kisindžer.
Poredeći sebe i predsjednika Ričarda Niksona, Kisindžer sumira: "Njegove su perspektive bile taktičke. Kao odvjetnik, bio je obučen da se bavi određenim problemima redosledom kojim su se javljali i na osnovi njihova značenja i vrijednosti. Moj pristup bio je strategijski i geopolitički. Nastojao sam događaje dovoditi u uzajamne veze, stvarati i izazivati poticaje i pritiske u jednom dijelu svijeta kako bih utjecao na zbivanja na nekom drugom kraju."
Kako Kisindžer vidi Jugoslaviju prije stupanja na dužnost? Teško je reći kako je Kisindžer doživljavao Titovu Jugoslaviju prije svojih posjeta i uopšte bavljenja Titom i njegovom politikom. Iz detalja njegovih spisa ili izjava prije stupanja na dužnost, uočava se da je Titov otpor Sovjetima poslije 1948. godine Kisindžera impresionirao i da je to bila jedna od tačaka stvaranja utiska o njemu i njegovoj državi. Sa druge strane, činjenica da je Jugoslavija bila komunistička država mogla je Kisindžeru da stvori negativnu sliku, pojačanu jugoslovenskim kritikama na račun američke spoljne politike krajem 60-ih godina. Sa ko zna kojim predubjeđenjima Kisindžer će se susresti i sa Titom, i sa Jugoslavijom tokom decenije koja će uslijediti.

image

Др Бојан Б. Димитријевић

-Фото: Медија центар Одбрана

Henrija Kisindžera (Henry Kissinger) u ranoj fazi njegove karijere jugoslovenski diplomatski izvori bilježe kao Kisingera, na njemački način.
O zainteresovanosti nove administracije Sjedinjenih Američkih Država za dalje unapređenje saradnje sa Jugoslavijom svjedočilo je i srdačno pismo koje je predsjednik Nikson uputio Titu 18. januara 1969, dva dana prije preuzimanja predsjedničke funkcije u SAD. U tom pismu prvi put u cjelokupnoj poslijeratnoj jugoslovensko-američkoj korespondenciji jedan američki predsjednik je zvanično izrazio želju da posjeti Jugoslaviju i lično upozna Tita: "Žalim što nisam do sada imao mogućnost da se sa Vama lično sretnem. Bilo bi mi drago da do tog sastanka dođe u toku mog mandata." U svojim kasnijim memoarima Kisindžer dodaje da su tada slične poruke poslate i japanskom premijeru Satou i papi Pavlu VI.
Ne krijući svoje zadovoljstvo povodom Niksonove inicijative, Tito ga je, gotovo odmah po prijemu poruke američkog predsјednika, direktno pozvao da posјeti Jugoslaviju kada mu to bude odgovaralo. Pošto je samo nedјelju dana kasnije obaviјešten da Nikson planira posјetu zapadnoevropskim državama od 23. februara do 2. marta 1969, naložio je ambasadoru u Vašingtonu Bogdanu Crnobrnji da proslijedi predlog jugoslovenske vlade Stejt departmentu da predsjednik Nikson, ukoliko se to uklapa u njegove planove, uključi i posjetu Jugoslaviji u svoju evropsku turneju. Ova jugoslovenska inicijativa bila je, čini se, preuranjena. Na to ukazuje negativan odgovor koji je 24. juna poslat Beogradu iz Sjedinjenih Država. U dopisu Kisindžeru, Helmut Zonenfeld je ukazao da će se zbog ovoga Tito osjećati razočarano.
 

PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ
(NASTAVIĆE SE)

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
22. novembar 2024 12:21