Mapa proizvodnje u SFRJ / foto: FACEBOOK
17/07/2024 u 07:13 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
Slušaj vijest
StoryEditor

Jugoslavija i Zapad 1980–1983 (4): Uzimanjem novih kredita otplaćivani stari

Feljton smo priredili prema knjizi dr Slobodana Selinića ‘‘Jugoslavija i Zapad 1980-1983: spoljni dug i unutrašnja kriza‘‘, koju je u junu ove godine objavio Institut za noviju istoriju Srbije iz Beograda

Jugoslovenskom rukovodstvu je 1980. bila poznata ozbiljnost problema spoljnog duga i potencijalnih teških posljedica, poput nelikvidnosti prema inostranstvu. Ta i sljedeća godina su potrošene u pokušajima da se novim kreditima i promjenama u unutrašnjoj politici očuva finansijska stabilnost države. Postavši svjesna problema spoljnog duga, jugoslovenska vlast je od kraja sedamdesetih usvajala partijske i državne zaključke i sprovodila ekonomske mjere, koje su davale samo djelimične rezultate.

image

Dr Slobodan Selinić

-arhiva

Krajem 1978. je, na osnovu odluke SIV-a, grupa saveznih institucija, među kojima je bila i Narodna banka Jugoslavije, proučavala mogućnost refinansiranja ili reprograma ranije zaključenih nepovoljnih stranih kredita. Već tada su mnoge privredne organizacije imale problema sa otplatom kredita čiji su uslovi ocijenjeni kao nepovoljni, prije svega zbog kratkog roka otplate i visokih kamata (više od 9,5 odsto za kredite u dolarima, preko 9 odsto za kredite u njemačkim markama i više od 7 odsto za kredite u švajcarskim francima). Zahtjevi jugoslovenskih banaka za refinansiranjem su dostigli skoro 1,3 milijarde dolara. Izlaz je viđen u uzimanju novih finansijskih kredita za otplatu starih nepovoljnih. Savezno izvršno vijeće je početkom 1979. usvojio zaključak o etapnom refinansiranju ranijih nepovoljnih kredita. [...]

U to vrijeme je i Josipu Brozu bilo jasno da je zaduživanje u inostranstvu postalo gorući problem, ali nije podržavao predlog SIV-a da se on ublaži devalvacijom dinara. Bio je sumnjičav po pitanju efekata devalvacije ako ne bude praćena nizom sistemskih mjera ("hoće li to donijeti koristi neke trajnije ili će to biti pojedeno za šest mjeseci. A šta ćemo onda? Srozamo u vražiju mater dinar i to će imati političke reperkusije"). Početkom decembra 1979. Tito je upozorio da "smo već jako prekardašili i zaduženja i debalans", da se "mnogo zadužujemo", da je uzimanje stranih kredita teklo bez kontrole i da su "već počele kredite da traže pojedine opštine vani, mimo vlade". Rekao je da je država zbog trošenja deviznih rezervi došla do "granice solventnosti". Spoljni dug je Tita najviše brinuo zato što je ugrožavao jugoslovenski prestiž u svijetu i kompromitovao samoupravni sistem. Govorio je i o jednom od uzroka zaduživanja – prevelika potrošnja u zemlji ("Imamo novca u prometu koji nema pokriće, koji nije utelovljen u rad. Trošimo više nego proizvodimo"). Opasnim je smatrao i to što su veliki privredni sistemi u zemlji poslovali sa gubitkom. Kritikovao je prevelike troškove putovanja funcionera u inostranstvo i veliki uvoz robe koju je sama Jugoslavija proizvodila ili koja nije bila neophodna.

Jugoslovenski političari su tokom 1980. u više navrata pokušavali da retorički udahnu život politici ekonomske stabilizacije i zaključcima Predsjedništva CK SKJ iz novembra 1979. Brojni problemi su tačno i jasno identifikovani u salama u kojima su se sastajala partijska i državna tijela, ali nijesu uklanjani u stvarnom životu. Pred Titovu smrt, 3. aprila 1980, na proširenoj sjednici Predsjedništva CK SKJ je ukazano na to da je ekonomska situacija bila "najslabija tačka ukupne političke situacije u zemlji". Za najakutnije probleme su označeni nerealna potrošnja, posebno investiciona, ekonomski odnosi sa inostranstvom, cijene i kreditno-monetarni sistem. Tada je zaključeno da je zaduženost, posebno prema konvertibilnom području, "dostigla gornju kritičku tačku", te da su devizne rezerve "veoma smanjene". Partijski vrh je bio jasan: "Postajemo nelikvidni u međunarodnim plaćanjima, što može imati dalekosežne nepovoljne posljedice, ne samo za ekonomski položaj, već i na politički ugled zemlje u međunarodnim odnosima". Bez uvijanja je konstatovano i da su platno-bilansne pozicije republika i pokrajina u okviru platnog bilansa zemlje pretvarane u praksi u platne bilanse republika i pokrajina.

PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

(NASTAVIĆE SE)

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
{"success":true,"message":null,"messages":null,"data":null,"logged_in":false}
27. februar 2025 22:10