Šiler je pisao da se "najljepši snovi o slobodi sanjaju u tamnici". Intelektualci nemaju strah od vladara, već i druge ljude oslobađaju straha. Ovo je stari problem. Sokrata su optuživali da je kvario mladež, međutim, intelektualci su neriјetko u službi vlasti. Makijavelija da je podučavao tirane (porodica Mediči), a možda i da je otkrivao mahinacije vladara. Riјeč je o političkoj podršci koja se daje za lične usluge. Jedan rumunski pјesnik je slikovito opisao odnos slobode i vlasti, rekavši da su u njegovoj zemlji, slobodni samo on i njegov vladar – vladar je slobodan da radi šta hoće, a on (pјesnik) je slobodan da pјeva kako hoće. Intelektualci su obično oni koji predvode građansku neposlušnost, koji ne pristaju na poniženje i koji pružaju otpor svakoj bahatosti, primitivizmu i nasilju. Maks Veber, u eseju "Nauka kao poziv" upozorava: "Odupri se zlu inače ćeš i ti biti odgovoran za njegovu pobјedu". Za Hanu Arent je važno raspoznavanje zla, jer i "političko rasuđivanje je najpriјe i najvažnije otpor zlu". Na tom ispitu intelektualci su često padali. Žilijen Benda je 1927. godine napisao "Izdaju intelektualaca". U vriјeme uspona ekstremnih ideologija "klasne strasti" (komunizam) i "nacionalne strasti" (nacizam), Benda je obјe optužio za izdaju glavnog zadatka intelektualaca, traganje za istinom u korist partikularnih političkih ideja. Kako komentariše En Eplbaum, "deset godina priјe Staljinovog velikog terora i šest godina priјe Hitlerovog dolaska na vlast, Benda je već strahovao da bi pisci, novinari i esejisti koji su se preobrazili u političke preduzetnike i propagandiste mogli nahuškati ciјele civilizacije na akte nasilja". I to se dogodilo. Intelektualci su nosioci "društva znanja" (Žilijen Benda). Ovdјe se čini bitnim uporediti dva različita pristupa ili shvatanja Epikurovog stava – "znanje oslobađa". Isaija Berlin smatra da naše "strasti, predrasude, strahovi i neuroze dolaze od neznanja i poprimaju oblik mitova ili iluzija", a znanje čini naš život dјelatnijim, osmišljava ga, uvećava našu slobodu i oslobađa nas iracionalnih strahova i predrasuda. Sokratovo načelo je da je uviđanje neznanja početak mudrosti ("znam da ništa ne znam"), potvrđuje se i razvojem političkih nauka, odnosno nauke uopšte.
U odnosu na Bekonovo "znanje je moć", novinari imaju u svojim rukama "moć informacija" a naučnici "moć znanja". Tokom čitave istorije oni koji su tragali za istinom, i oni koji su je saopštavali, bili su svjesni rizika i suočavali su se sa optužbama, presudima ili ismijavanjima. Brojnim političkim misliocima nije bilo prijatno ni lako da iznose i saopštavaju neprijatne istine o politici svoga vremena. Kako bi rekao Tacit, "riјetka su sretna vremena kad je slobodno misliti što hoćeš i govoriti što misliš". Sokrata su otјerali u smrt na osnovu demokratske volje izražene u atinskim zakonima. Anaksagora je morao pobјeći iz demokratske Atine, jer je bio optužen da ne poštuje bogove. Aristotel je, takođe, morao da bјeži, kako je rekao, da se Atina ne bi po drugi put ogrešila o filozofiju. Ali i mnogo kasnije kroz ljudsku istoriju, tri izdanja Lokove "Dviјe rasprave o vladi" nisu otkrivala ko je autor, što je u četvrtom izdanju objavljeno (1713, devet godina nakon Lokove smrti); trojica američkih "očeva osnivača (utemeljivača)", tvoraca američkog ustava, Hamilton, Medison i Džej svoje "Federalističke spise" potpisivali su pod pseudonimom Publius, što je javnosti otkriveno tek 1792. (a pisani su 1788.)
Monteskje nije smio pod svojim imenom u Francuskoj da objavi "Persijska pisma", pa je našavši utočište u Engleskoj, hvalio slobodu u toj zemlji. Branislav Nušić, koji je za života imao reputaciju čovјeka "poganog jezika i još poganijeg pera", osim pod svojim imenom, pisao je pod pseudonimom Ben Akiba. Ovi primјeri ukazuju na to da je potrebna ne samo sposobnost da se stvari zapaze, već i hrabrost da se istina saopšti. Od "javne upotrebe uma" postoje prednosti i koristi, ali Kant je skretao pažnju na to kako se "na sve strane čuje poziv: razmišljaaaajte! Oficir veli: ne razmišljajte, već egzertirajte! Poreznik: ne razmišljajte, već plaćajte! Sveštenik kaže: ne razmišljajte, nego vјerujte! (Samo jedan jedini vladar na sviјetu kaže: Razmišljajte koliko hoćete i o čemu god hoćete, ali se pokoravajte!" Prestanite da se pokoravate i već ste slobodni!
NASTAVIĆE SE
www.clio.rs
