U senzacionalistički nastrojenim medijima često vidimo bombastične naslove. No često tekst ispod naslova ne potvrdi probuđena očekivanja. Ali, ovaj put odluka iz Karlsruea zaslužuje bombastičan naslov. Savezni ustavni sud je dao nalog vladi i parlamentu da poprave Zakon o zaštiti klime, koji je teškom mukom prihvaćen krajem 2019, jer su neki djelovi protivustavni. Do kraja iduće godine, naložio je sud, moraju biti utvrđeni ambiciozniji ciljevi za vrijeme poslije 2030.
To je iznenađujući, veliki uspjeh onih koji su podnijeli tužbu, među koje se ubrajaju klasične organizacije za zaštitu prirode kao „Bund für Umwelt-und Naturschutz in Deutschland“ (BUND), ali i pokret mladih „Fridays for future”. Na strahove i brige mladih ukazuje i najvažnije obrazloženje sudija iz Karlsruea: crno na bijelo oni političarima ukazuju da generaciji, koja je relativno malo opterećena, ne smije biti dopušteno da potroši veliki dio budzeta za ugljendioksid ako će time budućim generacijama biti natovaren preveliki teret.
Njemačka vlada namjerava da do 2030. smanji emisiju štetnih gasova za 55 odsto u odnosu na 1990. Ostvareno je 40 odsto, zahvaljujući i pandemiji odnosno ograničenjima u saobraćaju i privredi. Do 2050. bi onda trebalo da bude postignuta klimatska neutralnost. Ali, kako bi se to trebalo postići nije eksplicitno rečeno.
To pogađa srž brojnih ugovora o zaštiti klime i zakona, ne samo u Njemačkoj: uvijek se prihvataju relativno niski ciljevi za sledeće godine kako bi se privredi dalo više vremena za prelazak na proizvodnju koja manje šteti klimi. A na zahtjeve zabrinutih naučnika i aktivista za zaštitu klime odgovara se obećanjima za daleku budućnost.
Prije svega treba zahvaliti pokretu „Fridays for Future“ da se Pariški sporazum o klimi iz 2015. tačnije citira: Temperatura na Zemlji ne smije narasti za više od dva stepena, još bolje samo za 1,5. Tih 1,5 stepeni je u godinama nakon Pariza u planovima brojnih zemalja brzo nestalo u fiokama. Previše ambiciozno, neizvedivo, govorilo se. Sad je taj zahtjev opet tu. I teško da će ponovo nestati.
Njemačka je dugo prednjačila u zaštiti klime, ali je poslednjih godina jako popustila. Planirano napuštanje korištenja uglja za proizvodnju električne struje do 2038. brojnim stručnjacima izgleda prekasno, saobraćaj i grijanje uzrokuju previše štetnih gasova. Politiku su na aktivnost uglavnom tjerali mladi aktivisti. Pandemija je proteklih mjeseci, istina, potisnula zaštitu klime sa naslovnica, ali sada je ta tema opet tu.
Doći će do oštrih rasprava, društvo bi se moglo dodatno podijeliti oko teme zaštite klime. Mnogi desno orijentisani tvrde da klimatske promjene ne uzrokuje čovjek. Ali, mlada generacija već odavno vidi vezu između stalnog uništavanja prirode, izbijanja pandemija i promjena klime na Zemlji.
U predizbornoj kampanji u Njemačkoj ove godine, to nama novinarima kažu i brojni političari, u centru pažnje će biti dvije teme: korona i zaštita klime. Naučnici očekuju u Evropi ponovo jako vrelo ljeto. A politika konačno mora djelovati, inače će se mladi ljudi potpuno okrenuti od nje. Još nije prekasno. dw.com
