Nakon ubistva Miladina Popovića, dužnost sekretara Oblasnog komiteta KPJ za Kosovo i Metohiju preuzeo je crnogorski komunista Đoko Pajković, koji je na ovoj funkciji ostao do 1956. Sa sobom je doveo 20 partijskih instruktora na čije savjete se oslanjao. Prije dolaska na Kosovo, Pajković je bio organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru. Kao neko ko u predratnom i ratnom periodu nije pripadao kosovskometohijskoj partijskoj organizaciji, Pajković na početku nije imao naročiti uticaj na dešavanja u oblasti, što je došlo do izražaja na izbjegličkom pitanju, kada je, mimo njegovog znanja, organizovana opstrukcija povratka protjeranih naseljenika. Pajković je u prvi mah bio zbunjen činjenicom da se populaciji koja je dala najveći doprinos narodnooslobodilačkoj borbi na Kosovu i Metohiji oduzima imovina. Kada je shvatio da iza blokade naseljenika ne stoje samo Fadilj Hodža i Dušan Mugoša, već i Politbiro CK KPJ, Pajković je odustao od prvobitne namjere da pomogne naseljenicima.

Kao predratni pećki komunista koji je veći dio rata proveo u Albaniji, Dušan Mugoša Duć je, kao i Miladin Popović, po nacionalnom pitanju dijelio slične stavove sa albanskim komunistima. Mugošina borba protiv povratka srpskih naseljenika bila je toliko zagrižena da ga je ministar kolonizacije DFJ Sreten Vukosavljević nazvao "Arnautom". Mugoša nije uživao autoritet koji je u Oblasnom komitetu imao Miladin Popović, tako da su 1945. stvoreni uslovi za višedecenijsku prevlast Fadilja Hodže u političkom životu Kosova i Metohije.

Za politički uspon Fadilja Hodže ključan momenat je bila odluka Centralnog komiteta KPJ od 15. aprila 1943. da ga imenuje za komandanta "Glavnog štaba NOV i PO Kosova i Metohije". U tom trenutku, Hodža je bio star dvadeset i šest godina, imao je kratko iskustvo zamjenika direktora škole u okupacionom aparatu 1941. i šest mjeseci vojnog iskustva u četama "Zejnel Ajdini" i "Emin Duraku". Bez obzira na skroman vojni učinak NOV i PO Kosova i Metohije u toku rata, splet istorijskih okolnosti i pobjeda NOVJ omogućili su Fadilju Hodži da poslije oslobođenja stekne oreol "Komandanta" Kosova i Metohije, na bazi kojeg je nastavio da gradi poslijeratnu političku karijeru. Početni prestiž i ugled koji je stekao kao ratni komandant, Hodža je nadopunio političkim osjećajem i snalaženjem u partijskom životu socijalističke Jugoslavije. Hodža se od početka nije postavljao kao lojalan funkcioner jugoslovenske države, već kao albanski nacionalni radnik, zadužen za zastupanje albanskih nacionalnih interesa. Kada je otkriveno da se tajno žalio Enveru Hodži na položaj Albanaca u Jugoslaviji, kao i kada je otkriveno da je 1951. dobijao pisma od albanske obavještajne službe, Fadilj Hodža je uspijevao da prođe bez kazne, dok je istovremeno učvršćivao autoritet među Albancima kao zastupnik njihovih interesa.

Dvije i po nedjelje nakon atentata na Popovića, Blagoje Nešković je na sjednici Politbiroa CK KPJ 1. aprila 1945. podnio izvještaj o stanju na Kosovu i Metohiji. On je naveo da je vlast slaba, da nema podršku masa i da su Albanci "frontalno protiv nove vlasti". Politbiro CK KPJ, koji je činilo nekoliko ljudi iz najbližeg Brozovog okruženja, rešavao je najosjetljivija politička pitanja u državi, poput granica između republika i poslijeratne sudbine različitih populacija.

Nezadovoljan situacijom na Kosovu i Metohiji bio je i Fadilj Hodža, koji je u aprilu 1945. otišao u Tiranu kako bi se sastao sa predsjednikom Vlade Albanije Enverom Hodžom. U dugom razgovoru u kabinetu predsjednika Vlade, Fadilj Hodža je rekao da Albanci nakon rata nijesu u dobrom položaju, da je upotreba albanske zastave, koju je njegov odred koristio u ratu, postala zabranjena, da se vrše progoni nedužnih Albanaca koji se optužuju da su ratni zločinci i da ne vidi veliku razliku u odnosu na "patnju pod Kraljevinom Jugoslavijom". Fadilj Hodža je poručio: "Mi smo ušli u rat da bismo se ujedinili, a sada nam kažu da to nije moguće". Za žalbe Fadilja Hodže predsjedniku Vlade Albanije saznale su jugoslovenske vlasti, a sve se završilo usmenim prekorom. Đoko Pajković mu je rekao da "ne treba tako da govori pred vlastima druge zemlje".

PRIREDIO:

MILADIN VELJKOVIĆ

(NASTAVIĆE SE)