Rim, palata Kvirinal (FOTO: VIKIPEDIJA) / -FOTO: VIKIPEDIJA
10/12/2022 u 13:10 h
Živana JanjuševićŽivana Janjušević
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Milan Stojadinović i Italija: Između diplomatije i propagande (9): Zaključivanje trgovinskog ugovora sa Italijom

Feljton smo priredili prema knjizi dr Bojana Simića "Milan Stojadinović i Italija: između diplomatije i propagande", koju je objavio Institut za noviju istoriju Srbije iz Beograda

Tokom 1936. godine Musoliniju je bio potreban mir na Balkanu zbog angažmana u Španiji, napetosti sa Velikom Britanijom u Sredozemlju, kao i faktičkog prelaska Austrije u njemačku sferu. Što se tiče jugoslovenske strane, mogao je da zabilježi korektan odnos za vrijeme sankcija, njeno ekonomsko zbliženje sa Njemačkom, ali i antisovjetski stav njene vlade i protivljenje rumunsko-sovjetskom sporazumu i politici ministra Tituleskua. Musoliniju su trebali dobri odnosi sa Jugoslavijom a do toga je trebalo doći mirnim putem. Stojadinović je, s druge strane, smatrao, kako je to izjavio britanskom poslaniku, da će Jugoslavija imati veće poštovanje svojih bivših neprijatelja ako se sa njima sporazumije "uoči opšteg pomirenja a ne poslije njega".

U jesen 1936. grof Viola je završio svoju diplomatsku misiju u Beogradu. Stojadinović je o njemu govorio sa velikim poštovanjem, čak i pukovniku Beku prilikom njegove posjete Jugoslaviji. O tome je centralu izvijestio poslanik iz Varšave Bastijanini (Giuseppe Bastianini). Ipak, sa njim nije uspostavio onako blizak odnos kao što će sa njegovim nasljednikom. Dolazak novog poslanika u Beograd najavio je grof Ćano prilikom razgovora sa austrijskim sekretarom spoljnih poslova Šmitom (Guido Schmidt). Obojica su vidjela da se odnosi Jugoslavije i Njemačke poboljšavaju i da bi bilo oportuno napraviti korak da se Jugoslavija privuče ka Rimu. Ni jugoslovenska strana nije odustajala od namjere za sporazumom. Tokom boravka u Bukureštu u septembru Stojadinović je prenio italijanskom poslaniku Soli (Ugo Sola) da ima namjeru da konkretno djeluje u pravcu poboljšanja odnosa između Italije i Jugoslavije.

Podsticaj za sređivanje odnosa sa Jugoslavijom Italija je dobila i od svog najznačajnijeg saveznika Hitlera. Tokom susreta sa Ćanom 24. oktobra 1936, vođa Rajha je izjavio da Njemačka ima dobre odnose sa Jugoslavijom i da želi da takve odnose sa njom uspostavi i Italija

Prvi pozitivan korak u pravcu sređivanja odnosa bio je trgovinski ugovor zaključen 26. septembra, a obnarodovan 1. oktobra 1936. godine. Stojadinović je okupio novinare u svom kabinetu i izjavio da se radi o dvije zemlje koje se "srećno dopunjavaju u svojim privrednim strukturama", te je, po njemu, moglo da se "sa više vedrine" gleda na budući razvoj kako privrednih, tako i ostalih odnosa između Jugoslavije i Italije. Ovaj sporazum trebalo je da pokrene stvari sa mrtve tačke, obustavi prekid međusobne razmjene i započne nov period ekonomske saradnje.

Podsticaj za sređivanje odnosa sa Jugoslavijom Italija je dobila i od svog najznačajnijeg saveznika Hitlera. Tokom susreta sa Ćanom 24. oktobra 1936, vođa Rajha je izjavio da Njemačka ima dobre odnose sa Jugoslavijom i da želi da takve odnose sa njom uspostavi i Italija, zatim da Rim treba da djeluje na Mađarsku da svoj iredentizam okrene ka Čehoslovačkoj, a ne protiv Jugoslavije, što im je već Njemačka savjetovala. On je istakao da je Jugoslavija zabrinuta zbog italijanskih agresivnih namjera. Njegov predlog je bio da joj se daju neophodne garancije čime bi se ona definitivno istrgnula od francuskog uticaja. Ćano je uvjerio njemačkog kancelara da se na sporazumu već neko vrijeme radi, da je ostvaren napredak i da je italijanska strana spremna da ide i dalje.

Njemački pritisak u tom pravcu se nastavio i narednih dana. Ministar spoljnih poslova Njemačke Nojrat, u razgovoru sa italijanskim ambasadorom Atolikom, rekao je da je pozvao njemačkog poslanika u Beogradu da mu lično dâ instrukcije u korist italijansko-jugoslovenskog zbliženja. Fon Heren je nakon toga razgovarao sa Stojadinovićem i uvjeravao ga da su italijanske namjere iskrene, savjetujući ga da bi bilo mudro da Jugoslavija iskoristi sadašnju situaciju i raspoloženje Italije. Stojadinović je vijesti primio sa zadovoljstvom. Taj stav je iskazao prilikom posjete Ankari krajem oktobra, kada je italijanskom poslaniku Galiju govorio sa optimizmom o mogućem rješavanju spora između dvije države. Čekao se izgleda jasan signal iz Italije. On je stigao veoma brzo sa više strana.

Italijanski list Đornale dʼItalia pisao je da je već pripremljen podesan teren za skoru akciju na postizanju "što stvarnijeg i intenzivnijeg" političkog i privrednog sporazuma sa Jugoslavijom. Taj tekst prenijela je i beogradska štampa. Nakon toga na scenu su stupile vodeće ličnosti fašističke Italije.

PRIREDIO:

MILADIN VELjKOVIĆ

(NASTAVIĆE SE)

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu

Коментари (0)

Још нема објављених коментара

Оставите свој коментар

  1. Региструјте се или пријавите на свој налог
14. mart 2025 01:15