"U svojoj suštini, kosovsko pitanje je direktan nastavak nikada do kraja razriješenog istočnog pitanja, koje oblikuje sudbinu Balkana još od osamnaestog vijeka. Ključni faktori koji su uticali na razvoj istočnog pitanja istovjetni su u slučaju kosovskog pitanja. Na prvom mjestu to je snažan uticaj međunarodnog faktora, oličenog u 'velikim silama' u devetnaestom vijeku ili 'međunarodnoj zajednici' krajem dvadesetog vijeka". Ovim riječima, koje stvarnost potvrđuje, pa i sadašnji trenutak, objasnio je čitaocima suštinu kosovskog problema, kojim se bavi njegova knjiga "Kosovsko pitanje 1974–1989", poznati srpski istoričar Petar Ristanović.

Ristanovićevu knjigu, tačnije njeno drugo izdanje, koje ovdje koristimo po drugi put, izdali su 2020. godine "Prometej" iz Novog Sada i "Informatika" a.d. iz Beograda, a u narednih nekoliko brojeva čitaocima ćemo prenijeti poglavlje "Smrt Josipa Broza Tita i razotkrivanje jugoslovenske krize", kojim se značajno, na direktan način objašnjava i kosovska kriza, kao i dio poglavlja "Stabilizacija na Kosovu 1982–1984". Činimo to uz odobrenje izdavača i autora.

Dr Petar Ristanović je rođen 1985. u Podgorici. Djetinjstvo je proveo u Užicu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Osnovne i master akademske studije istorije završio je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gdje je 2018. i doktorirao sa disertacijom: "Srpska intelektualna elita i kosovsko pitanje 1974–1989", za koju je dobio nagradu "Gavrilo Princip", izdavačkih kuća "Prosveta" i "Principi". Zaposlen je u Institutu za srpsku kulturu Priština – Leposavić. Pored ove objavio je i knjigu "Iluzija moći. Srpski kritički intelektualci i komunistički režim" i više naučnih radova u Srbiji i inostranstvu.

Tranzicija vlasti nakon smrti J. B. Tita je protekla mirno. Predsjednik države je od kraja januara 1980. bio u polusvjesnom stanju, bez izgleda za oporavak, pa je vrijeme do njegove smrti, 4. maja, iskorišćeno da se temeljno pripremi "sahrana vijeka" i formalna primopredaja vlasti.

Tito na Kosovu, oktobar 1979. g

-FOTO: ARHIV JUGOSLAVIJE

Funkciju predsjednika Predsjedništva SFRJ je na samo 12 dana preuzeo Lazar Koliševski, a potom se ušlo u redovni ritam jednogodišnje rotacije članova Predsjedništva.

Titova bolest, smrt, sahrana koja je prerasla u javni spektakl i period žalosti uticali su na privremeno smirivanje unutrašnjih i spoljnih izazova. Grupa kritičkih intelektualaca okupljena oko Dobrice Ćosića i Ljubomira Tadića je odložila za jesen javno predstavljanje inicijative za pokretanje opozicionog časopisa "Javnost" kako bi izbjegli utisak da udaraju na temelje društva u trenutku kada se predsjednik bori za život. Čak je i antijugoslovenska propaganda iz Albanije nakratko utihnula. Enver Hodža je uputio zvanično saučešće povodom Titove smrti a Mehmet Šehu je u razgovoru sa jugoslovenskim ambasadorom pohvalio "federaciju kakvu je konstituisao predsjednik Tito", što nijedan albanski političar nije učinio tokom prethodnih trideset godina.

Suprotno brojnim pretpostavkama da će Titova smrt izazvati skoro trenutne unutrašnje potrese koji bi mogli da dovedu u pitanje budućnost jedinstvene države, stanje u Jugoslaviji je bilo mirno. Poslije perioda prenaglašenog javnog iskazivanja opštenarodne žalosti funkcionisanje jugoslovenskog društva se postepeno vraćalo u uobičajene tokove.

Scenariji koji su predviđali unutrašnje nemire i vojnu intervenciju spolja nijesu se ostvarili pa je izgledalo da je Jugoslavija položila svoj najveći ispit. Velike promjene se, ipak, jesu dogodile ali je njihov efekat tek naslućivan. Kraj detanta i ulazak svijeta u završnu etapu Hladnog rata donio je promjenu odnosa sila prema Jugoslaviji. Regan je započeo krstaški pohod protiv komunizma obećavajući da će on ostati samo "bizarno poglavlje u ljudskoj istoriji". Već tokom jeseni 1980. u povjerljivim materijalima pripremljenim za sastanke jugoslovenskih rukovodilaca konstatovano je da raste pritisak sa Zapada: mediji su izvještavali o potrebi da se Tito "detronizuje" i "demistifikuje", i da jugoslovenski sistem treba da prođe "dekardeljizaciju". Pobunjenici protiv režima su počeli da dobijaju sve veću podršku sa Zapada.

Priredio:

MILADIN VELjKOVIĆ

(Nastaviće se)