"... Istorijska slika o NDH umnogome je već formirana u ranijem periodu na bazi postojećih arhivskih ili drugih istraživanja i ona se u principu ne može drastično izmijeniti. Novim istraživanjima, međutim, ta istorijska slika se može učiniti kompleksnom, sa mnogo novih detalja ili novih uglova posmatranja". Ove riječi izdvojili smo iz predgovora poznatog srpskog istoričara dr Bojana B. Dimitrijevića drugom izdanju njegove knjige "Ustaška vojska Nezavisne Države Hrvatske 1941-1945", uvjereni da one nose najbolje objašnjenje suštine sadržaja ovog obimnog štiva, kome je jedan od ciljeva, kako autor kaže, "prije svega, da (srpskoj) javnosti pruži detaljniju sliku o oružanoj formaciji koja je imala dominantno negativan stav prema predstavnicima nacije kojoj pripadaju autor i njegova publika, pa joj je to bilo i u osnovi političkih načela i ideologije".
Dimitrijevićeva knjiga je nastala na temelju "zajedničkog projekta četvorice istoričara, trojice iz Hrvatske i jednog iz Srbije, u periodu od 2012-2013", a njeno drugo izdanje, o kome je ovdje riječ, objavio je 2022. godine Institut za savremenu istoriju iz Beograda, čiji je zamjenik direktora upravo dr Dimitrijević. Knjigu smo već jednom koristili na ovom mjestu, a ovog puta, iz nje ćemo, uz odobrenje gospodina Dimitrijevića, prenijeti djelove poglavlja "Početak funkcionisanja ustaške vojske u NDH".
Dr Bojan B. Dimitrijević rođen je 1968. godine u Beogradu. Diplomirao je 1994. godine, a magistrirao 1997. godine na beogradskom Filozofskom fakultetu. Takođe je magistrirao na Srednjeevropskom univerzitetu u Budimpešti. Doktorirao je na novosadskom univerzitetu 2004. godine, a završio je i visoki kurs reforme sistema bezbjednosti na Univerzitetu u Bradfordu 2006. Objavio je samostalno ili u koatorstvu oko 80 monografija i preko 140 naučnih radova iz savremene vojne istorije ovog prostora. U periodu 2003 — 2012. godine bio je: savjetnik ministra odbrane, savjetnik ministra spoljnih poslova za NATO, savjetnik predsjednika Republike Srbije za odbranu/vojna pitanja, kao i pomoćnik ministra odbrane za ljudske resurse i odbornik skupštine grada Beograda. Kao što smo već kazali, u zvanju naučnog savjetnika, zamjenik je direktora Instituta za savremenu istoriju u Beogradu.
***
Oružane snage NDH počele su sa organizovanjem odmah po osnivanju nove hrvatske države, 10. aprila 1941. One su se tokom daljeg perioda razvijale i dograđivale. Osnovna podjela bila je na Domobranstvo, Ustašku vojnicu i Oružničtvo, kao i druge manje segmente bezbjednosnog sistema. Na čelu se nalazilo Zapovjedništvo vojske i Ministarstvo koje od 4. avgusta 1941. nosi naziv Ministarstvo hrvatskog domobranstva, a od 1943. Ministarstvo oružanih snaga (MINORS), kada se u njega i formalno uključuje Ustaška vojska (vojnica).
Ono što je bitno za razumijevanje vojne organizacije u NDH jeste činjenica da je došlo do paralelnog stvaranja dvije vojske: ustaške i domobranske. Glavni organizator Domobranstva bio je Slavko Kvaternik, koji je već 10. aprila 1941. donio Zakon o osnutku vojske i mornarice nove hrvatske države. Njega će odmah po dolasku u Zagreb Pavelić unaprijediti u maršala. Za razliku od Domobranstva, koje je u svoje redove primilo veći broj bivših jugoslovenskih ili ranijih austrougarskih oficira, često i različitih nacionalnosti, Ustaška vojnica je bila isključivo hrvatska.
Dan poslije proglašenja Nezavisne Države Hrvatske Slavko Kvaternik, u svojstvu zamjenika poglavnika NDH Ante Pavelića, donosi Naredbu o postavljanju i organizaciji Hrvatskog Ustaškog Nadzornog Stožera 11. aprila 1941. Tačkom 1 određena je unutrašnja organizacija Stožera (Štaba) a u tački 2 navedeni su članovi tog štaba, od kojih u sastavu ustaških snaga prepoznajemo jedino Antu Vokića, potonjeg ministra oružanih snaga NDH.
PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ
(NASTAVIĆE SE)
