
Prije deset dana, tačnije 12. marta ove godine, prošla je 21 godina otkako je u Beogradu ubijen Zoran Đinđić, prvi demokratski izabrani premijer u savremenoj srpskoj istoriji. U ovom periodu o njemu je napisan veći broj knjiga, nebrojeno novinskih članaka, emitovani bezbrojne TV-emisije i razgovori... Ali se, između svega toga, sveobuhvatnošću, preglednošću i neutralnošću, sama po sebi, izdvojila knjiga "Zoran Đinđić", autora dr Bojana B. Dimitrijevića, istoričara i aktuelnog zamjenika direktora Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, koju je prošle, 2023. godine, objavila ugledna izdavačka kuća "Arhipelag" iz Beograda.
Iz ove značajne knjige u našem feljtonu, prenijećemo njena poglavlja "Na početku 2023: kosovski zaokret" i "Atentat", kao i dio poglavlja "Vlada Zorana Živkovića - kraj Đinđićeve epohe". Činimo to uz ljubazno odobrenje direktora "Arhipelaga", g. Gojka Božovića, i uz saglasnost autora Bojana B. Dimitrijevića, koji će u predgovoru ove svoje knjige, pored drugih riječi, zapisati i ove: "Ova knjiga ima namjeru da i dalje nudi izbalansiranu sliku o Zoranu Đinđiću, da iz pera jednog od saboraca ponovi pojedina tumačenja koja su se u međuvremenu zaboravila ili počela pogrešno da tumače, i možda pozove na novi dijalog o Đinđićevoj ulozi u stvaranju demokratske Srbije i borbi sa izazovima postmiloševićevske Srbije".
Dr Bojan B. Dimitrijević, naučni savjetnik, rođen je 1968. godine u Beogradu. Diplomirao je 1994. godine, a magistrirao 1997. na beogradskom Filozofskom fakultetu. Takođe je magistirao na Srednjoevropskom univerzitetu u Budimpešti. Doktorirao je na novosadskom univerzitetu 2004. godine, a završio je i visoki kurs reforme sistema bezbjednosti na Univerzitetu u Bradfordu 2006. Objavio je samostalno ili u koautorstvu oko 80 monografija i preko 140 naučnih radova iz savremene vojne istorije ovog prostora. U periodu 2003-2012. godine bio je: savjetnik ministra odbrane, savjetnik ministra spoljnih poslova za NATO, savjetnik predsjednika Republike Srbije za odbranu/vojna pitanja, kao i pomoćnik ministra odbrane za ljudske resurse i odbornik Skupštine grada Beograda.
Napominjemo da ćemo za ilustraciju feljtona, uz ostale, koristiti fotografije koje smo preuzeli iz pomenute knjige, a koje potiču iz autorske kolekcije Nenada Stojanovića, ili su vlasništvo Dokumentacionog centra Demokratske stranke.
***
Pitanje Kosova premijer Zoran Đinđić nije posebno postavljao sve do pred kraj 2002. godine. On je ukazivao na to pitanje, od početka svog političkog angažmana, ali mu ono nije postajalo prioritet u nastupu, pa ni u reformskim koracima Vlade. To je bio dio kursa zamjene prioriteta: od nacije i države ka ekonomiji i privredi. Jedno od ključnih ubjeđenja bilo je potencirati kako se ljudi i njihove porodice osjećaju, a ne kakve predstave imaju o naciji i državi. Njegov dotadašnji stav bio je da konačni status ove provincije zavisi od samog stanja u njoj i od stanja u cijelom regionu. Đinđić je u prvo vrijeme uspio da deemocionalizuje ovu temu i da i u ovom slučaju prvo postavi pitanje privrede, razvoja, pa tek onda državnosti. Naravno, bio je svjestan mogućnosti proglašenja nezavisnosti, i moguće podjele Kosova na srpski i albanski dio.
Premijer je početkom novembra u Briselu izjavio da bez Beograda nema rješenja za Kosovo. "Zato se mora učiniti prvi korak, a to je direktan dijalog Beograda i albanskih vlasti u Prištini", rekao je Đinđić u uvodnom izlaganju na međunarodnoj konferenciji "Nova era Jugoistočne Evrope".
PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ
(NASTAVIĆE SE)
Коментари (0)
Оставите свој коментар