U julu 1938. Milan Stojadinović je tokom govora u Splitu istakao da Jugoslavija želi da živi sa Italijom kao "lojalni susjedi i dobri prijatelji" i da je sporazum sa Italijom jedan od "stalnih i trajnih faktora jugoslovenske spoljne politike". To je u italijanskim mjerodavnim krugovima primljeno sa osobitim zadovoljstvom. Ljeto te godine je proteklo u znaku sastanaka Balkanske antante i Male antante po pitanju ravnopravnosti u naoružavanju Bugarske i Mađarske. Prvo je u Solunu potpisan dogovor 31. jula, a zatim 23. avgusta na Bledu. Te sastanke italijanska diplomatija je pomno pratila i preko svojih kontakta probala da na njihov ishod utiče.

Sola je iz Bukurešta pisao kako je u dokumentu potpisanom u Solunu Stojadinović uspio da izbjegne bilo kakvo pominjanje Društva naroda. To ga je navelo da zaključi kako je Jugoslavija potpuno mirna za svoju poziciju u okviru Balkanske antante, kao i u vezi sa svojim odnosima sa Bugarskom. Na kraju je završio riječima da je još jednom jugoslovenski premijer pokazao "svjedočanstvo svoje sigurnosti, svoje hladne i jasne mirnoće".

"Vreme", naslovna od 26.03.1937. g

-FOTO: slobodni izvori

Italijanski interesi u Bugarskoj, djelovalo je, bili su ugroženi i sa druge strane. Mario Indeli je tokom jula prenio svoju zabrinutost zbog pokušaja britanske ekonomske penetracije na Balkanu. Stojadinović mu je na to odgovorio da su njen cilj Turska i Bugarska, a naročito ova druga. Naglasio je da je London svjestan da se Jugoslavija čvrsto oslanja na osovinu Rim–Berlin i da nije podložna manevrima. Pored toga, akciju Velike Britanije u Bugarskoj smatrao je pokušajem da se stabilizuje tursko-grčki blok. Ipak, zaključio je da se zbog toga pozicija Sofije prema Beogradu neće mijenjati.

Iz Sofije su stizala i upozorenja vezana za unutrašnju poziciju Stojadinovića u Jugoslaviji. Njemački poslanik Rimelin je prenio kolegi Talami da politika približavanja Italiji i Njemačkoj nije još ostvarila široki konsenzus u zemlji, što se vidjelo u izjavi Korošeca, koji je javno govorio o potpunoj nezavisnosti Jugoslavije od blokova. Rimelin je izrazio strah za Stojadinovićevu sigurnost i život, koji je, po njemu, bio "ozbiljno ugrožen" od njegovih protivnika.

U drugoj polovini avgusta 1938. rješavao se i spor Male antante i Mađarske. Stojadinović je Indeliju rekao da ima želju da se ugovor zaključi, ali da ostaje skeptičan imajući u vidu opštu situaciju. Takođe mu se povjerio da je u razgovoru sa Herenom prvi put čuo prijeteće riječi vezane za Čehoslovačku, koje su na njega ostavile utisak. On je to podijelio sa svojim kolegama iz Male antante. U takvim uslovima održavao se, ispostaviće se, posljednji sastanak ove organizacije na Bledu. Dogovor je postignut između Jugoslavije i Mađarske, i Rumunije i Mađarske, o pitanju manjina, dok Čehoslovačka nije na to pristala, već samo na dio koji se odnosi na ravnopravnost Mađarske u naoružanju. Zvanični kominike objavljen je 24. avgusta i u njemu je navedeno "priznanje od strane triju država ravnopravnosti Mađarske u pitanju naoružanja i recipročno odricanje svakog pribjegavanja sili između Mađarske i tih zemalja". Ćano je bio zadovoljan postignutim. Poslije pristizanja vijesti sa konferencije, zabilježio je: "U svakom slučaju, sastanak na Bledu označio je novu fazu rušenja Male antante. Čehoslovačka je izolovana. Francuski sistem prijateljstva je uznemiren." Odmah je uputio čestitke Stojadinoviću i Kanji sa namjerom da podvuče italijanski uticaj na postizanje sporazuma.

Italijanska štampa nije propustila da ponovo pohvali jugoslovenskog premijera, pa je njemu pripisivana glavna zasluga za sporazum. Pisano je da se njegova politika "ne zasniva na slijepoj odbrani mirovnih ugovora, da on ne čini usluge samo svojoj zemlji", koju je "spasao iz jednog teškog položaja stalne nesigurnosti", već da je "on stvorio i potrebne uslove za nov poredak i stvarno smirenje jednog vrlo važnog dijela Evrope". Milanski list "Il popolo dʼItalia" je otišao i korak dalje navodeći da se radi o ličnom uspjehu Milana Stojadinovića zahvaljujući čijoj "briljantnoj političkoj inteligenciji", Jugoslavija ima mir na svima granicama i ne mora da postavlja topove.

PRIREDIO:

MILADIN VELjKOVIĆ

(NASTAVIĆE SE)