Četvrta optužba odnosila se na karakter i ponašanje Blagoja Neškovića prema svojim saradnicima: 4) "Prema ljudima uopšte, a posebno prema partijskim kadrovima, Nešković je bio ne samo grub, već i drzak do te mjere da ih je naprosto vrijeđao. Ovako se ponašao čak i prema našim najprovjerenijim kadrovima: Cani Babović, Momi Markoviću, Milošu Miniću, Voji Lekoviću, Dragom Stamenkoviću, Đoki Pajkoviću, Raji Nedeljkoviću, Pašku Romcu i dugima. On uopšte nije trpio ljude koji su za vrijeme rata radili na terenu, u odredima, a naročito nije trpio drugove koji su se borili izvan Srbije. Nešković je netrpeljiv, samovoljan, samoživ i ambiciozan."
5) "Stav Blagoja Neškovića prema Rezoluciji Informbiroa i napadima Kominforma protiv naše zemlje i naše Partije ostao je u najmanju ruku sve do današnjeg dana nejasan i neodrađen. Ta naša tvrdnja zasniva se na njegovim otvorenim ili prikrivenim istupima od 1948. godine do danas. On nije uspio da sakrije to svoje kolebanje i spekulisanje, iako je pokušavao da svoje stavove zamaskira tobožnjim 'taktičkim' razmimoilaženjem s partijskom linijom i naročito s pojedinim rukovodiocima. [...] U svojim površnim i smušenim člancima, koje je napisao poslije Rezolucije Informbiroa, Nešković je zaobilazno nastojao da što više populariše Staljina i ruski 'socijalizam', direktno se suprotstavljajući naporima i liniji naše Partije u pronalaženju istinskih i novih puteva socijalističkog razvitka. [...] I u pitanjima naših odnosa sa zapadnim zemljama Nešković se objektivno nalazi na pozicijama Informbiroa. On je mnogim partijskim radnicima govorio kako se boji politike normalizovanja odnosa sa zapadnim zemljama, jer nas ove mogu 'prevariti' i 'progutati'." [...]
Za analizu stava Blagoja Neškovića prema Sovjetskom Savezu značajna je i izjava koju je on dao svom sinu Nebojši Neškoviću: "BN (Blagoje Nešković – prim. E. M.) u više navrata mi je rekao da je smatrao da je Zapad nudio pomoć Jugoslaviji prvenstveno zato da bi naudio Sovjetskom Savezu, a da će dugoročno gledano slabljenje Sovjetskog Saveza imati loše posledice po Srbiju. On je bio ubijeđen da će Srbiji uvijek biti znatno teže da se bori za svoje interese kada je Sovjetski Savez slab. [...] BN mi je jednom prilikom rekao da smatra da nije nemoguće da je sukob između KPJ i Informbiroa 1948. godine isceniran od strane Staljina u dogovoru sa Josipom Brozom, sa ciljem da se Zapadu pokaže da se saveznici Sovjetskog Saveza mogu od njega odvojiti i na miran način i da se tako smanje pritisci kojima su oni bili stalno izloženi sa strane Zapada".
Blagoje Nešković je gajio podozrenje prema zapadnim zemljama u sukobu sa SSSR-om; on se prvenstveno brinuo za pozicije svoje zemlje i nije se slijepo ideološki držao ni jedne ni druge strane. Netačna je tvrdnja da je u svojim istupima i člancima popularisao "ruski socijalizam" ili glorifikovao J. V. Staljina.
6) "Za vrijeme borbe oko otkupa on (Blagoje Nešković – prim. E. M.) stalno je govorio da se na srpski narod bacaju veliki tereti, pri tom iznoseći neistinu kako se ostalima 'gleda kroz prste'. Nije nimalo slučajno što je Nešković potcjenjivao i skoro ništa nije govorio o ostalim našim narodima i njihovoj ulozi u stvaranju nove Jugoslavije." Blagoje Nešković je negirao sve ove optužbe, ne prihvatujući nametnutu "krivicu" od strane vrha KPJ. U periodu od 7. septembra do 18. oktobra 1952. godine 11 rukovodilaca je dalo izjave u vezi sa slučajem Blagoja Neškovića, koje su dostavljene Komisiji. Komunistička partija je pažljivo odabrala najeminentnije članove, ljude u partijskom vrhu, nekadašnje bliske Neškovićeve saradnike, čime je sâm proces dobijao dodatno na težini. Izbor rukovodioca svjedoči u prilog činjenici da je proces bio dobro organizovan i odranije pripreman. Optužbe i kritike su se nizale jedna za drugom i saslušani su pažljivo izabrani kako bi se obuhvatila čitava njegova politička karijera. To je bio prvi proces tako dobro osmišljen i organizovano vođen prema nekom partijskom rukovodiocu. Nije utvrđeno da su ove izjave ikada date na uvid Blagoju Neškoviću niti da je mogao da odgovori na njih.
Priredio:
MILADIN VELjKOVIĆ
(Nastaviće se)
